Više od tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, opasnost od mina i dalje je svakodnevnica za brojne građane. Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) za 2025. godinu, oko 822,81 kvadratni kilometar teritorije još uvijek je kontaminiran minama, a u takvim područjima živi gotovo 90.000 ljudi.
Jedan od gradova u kojem i dalje postoji značajna opasnost od mina jeste Gradiška, gdje se zaključno sa 2024. godinom nalazi pet aktivnih minskih polja. Ova sumnjiva područja ukupne površine 95 km² obuhvataju lokalitete Orahove, ušće Jablanice, područje kod Kajak kluba, Mačkovac i Dolinu, potvrđeno je iz Odsjeka civilne zaštite Gradiška. Posebno zabrinjava činjenica da se jedno od minskih polja nalazi na svega dva kilometra od centra grada, u neposrednoj blizini Kajak kluba, i prostire se na 1,5 km². Iako je područje jasno obilježeno znakovima upozorenja, građani često zanemaruju opasnost.
“Iskreno, viđao sam ljude da ulaze u to područje, posebno zimi, da sijeku drva. Srećom, do sada niko nije stradao”, ispričao nam je jedan od stanovnika naselja Kej.
Na terenu su često zatečeni i ribari koji pecaju na svega stotinjak metara od znakova koji upozoravaju na zabranu pristupa. Iz Odsjeka civilne zaštite kažu da je lokacija kod Kajak kluba dva puta kandidovana za projekte razminiranja, ali bez uspjeha.
“Radi se o minama mješovitog tipa – protivtenkovskim i protivpješadijskim. Pristup mašinama je rizičan zbog jačine mina, a ni rad deminera nije jednostavan zbog složenosti terena”, pojasnio je šef Odsjeka civilne zaštite Gradiška, Slobodan Knežević.
U julu 2024. godine, objavljeno je da će uz podršku Evropske komisije i Svjetske banke biti realizovano 79 projekata čišćenja i tehničkog izviđanja na području devet opština, uključujući i Gradišku. Ukupna površina obuhvaćena projektima iznosi više od pet miliona kvadratnih metara, ali se oni odnose isključivo na obalu rijeke Save, ne i na riječno korito. Iako je krajem 2024. godine najavljeno da su obezbijeđena sredstva za uklanjanje preostalih mina na području Gradiške tokom 2025. godine, datum početka radova još uvijek nije poznat.
“Građevinska sezona je već u toku, a radovi nisu započeti. Znamo da je Svjetska banka obezbijedila određeni iznos, ali zbog međunarodnog tendera još čekamo konkretne informacije”, istakao je Knežević i apelovao na građane da poštuju upozorenja i ne ulaze u rizične zone.
U protekloj deceniji na području Gradiške nije bilo žrtava od mina, ali su zabilježeni brojni incidenti i neobične situacije. Jedna od njih dogodila se u mjestu Sovjak, gdje je pronađeno namjerno postavljeno minsko polje posuto zrnevljem kukuruza kao mamac.
“Svinje su pojele kukuruz, izrovile mine, ali ih, srećom, nisu aktivirale”, ispričao je je Knežević.
Takođe, pronađena su i dvije zolje ispod gomile odbačenih vijenaca u kontejneru u Brestovčini, koji zna biti često zapaljen, što je samo još jedan primjer koliko zaostalo naoružanje i eksplozivna sredstva još uvijek predstavljaju opasnost. Na području Gradiške redovno se provode edukacije osnovaca o opasnostima mina, ali i dalje nijedan roditelj nije predao oružje ili eksploziv nakon tih predavanja. Najčešće ih policija pronalazi usputno, tokom pretresa objekata osoba osumnjičenih za krivična djela.
“Podsjećamo građane da još uvijek mogu dobrovoljno predati oružje i eksplozivna sredstva, bez sankcija. Do sada smo prikupili preko 5.000 komada različitih minsko-eksplozivnih sredstava, koja su zatim uništena”, zaključio je Knežević.
Dok se čekaju konkretni pomaci u realizaciji razminiranja, ostaje nada da će se pokrenuti radovi, a građanima preostaje samo jedno, oprez i poštovanje upozorenja, jer iako mine možda ne vide, opasnost i dalje postoji.
