U Gradišci je predstavljeno drugo izdanje romana ”Bljesak”, autora Željka Mandića, koji govori o stradanju Srba iz zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine.
Mandić, koji je novinar Radio-televizije Republike Srpske, rekao je da je ovaj roman, koji nosi podnaslov “Roman o ponovljenom zločinu”, posvetio srpskoj djeci zapadne Slavonije, da se sjećaju stradanja svog naroda i da ne ponove greške Srba koji nisu dovoljno obratili pažnju na ono što im se dešavalo kroz istoriju.
”Srbi su bili zaboravili na stradanja u Jasenovcu i nisu vjerovali starijim generacijama koje su pričale o tim strahotama, a kasnije su ti stariji odustali od te priče i jedostavno prepustili sve toku vremena i zaboravu. To je bila najveća tragedija svih nas. Upravo roman žBljesakž služi da podsjeti i da ostane jedan pisani trag o Srbima zapadne Slavonije”, istakao je Mandić.
On je naglasio da je ova promocija drugog izdanja romana “Bljesak” u Gradišci i zahvalnost gradu koji je 1991. i 1995. godine prvi prihvatio sve ljude iz zapadne Slavonije i spasavao ih od strahota izbjeglištva i stradanja koje su im namijenili “hrvatski vrhovnici”.
”Gradiška je bila ta koja je primila izbjeglice i otvorila vrata svojih kuća i tako pokazala veliko srce. Zato je ovo i svojevrsno izvinjenje jer, zbog pandemije virusa korona, nisam mogao Gradišci da predstavim prvo izdanje romana”, rekao je Mandić novinarima.
Recenzent romana “Bljesak” Slobodan Nagradić rekao je da o ovom romanu najviše govori njegov podnaslov, jer, osim o stradanju u ratu devedesetih godina prošlog vijeka, u jednom dijelu govori i strahotama koje su Srbi zapadne Slavonije preživjeli u Drugom svjetskom ratu.
”Roman govori o sudbini običnog građanina po imenu Dragan Marković, ali i svim ratnim strahotama. Govori ne samo o onom što se zbivalo na frontu, nego i o tome kako je bilo zbrinuti nejač, obezbijediti djeci udžbenike, a sve je to za vrijeme posljednjeg građanskog rata na prostoru bivše Jugoslavije bilo dovedeno u pitanje”, naveo je Nagradić.
On je naglasio da je Mandić u ovom romanu, “snažnim i izražajnim koloritnim sredstvima”, uspio da dočara sve što se zbivalo u zapadnoj Slavoniji tokom četiri godine rata.
”Roman je dočarao i sudbinu običnog čovjeka koga je rat zatekao, koji promišlja da li je dobro što je ostao ili je i on, kao neki pod znacima navoda snalažljivi Srbi, trebao pokupiti sve, prodati imovinu, otići u svijet ili se početi baviti švercom”, zaključio je Nagradić.
On je dodao da Mandić u svom romanu o ratu govori sa srpskog stanovišta, kao ratu protiv Srba samo zato što su Srbi, da roman nije antihrvatski, ali jeste antiustaški.
Pratite ”Micro mrežu”:
