Čak 1.290 pištolja, pušaka i ostalih vrsta oružja oduzeto je prošle godine od građana u BiH, a koji su ih ilegalno držali. Naveo je to Koordinacioni odbor za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH, koji je imenovao Savjet ministara BiH, u svom izvještaju o radu za 2019. godinu.
Taj eksploziv je, navodi se, oduzela Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), u čijem se plijenu, između ostalog, našlo i 13 pušaka i devet pištolja.
U istom periodu MUP Unsko-sanskog kantona, recimo, oduzeo je 23 puške i 28 pištolja, te 120 komada municije, od čega jednu pušku i tri pištolja od žena, a ostatak od muškaraca.
Ukupan broj registrovanog oružja u BiH je pokazao da ga je u prošloj godini bilo znatno više nego godinu ranije, ali opet manje u odnosu na 2017. godinu.
Ili, konkretno, lane su bila registrovano 314.323 komada oružja, godinu ranije 278.272, a u 2017. godini 326.825 komada.
“U FBiH je u 2019. bilo registrovano 182.508 komada oružja, u RS 127.824, a u Brčko distriktu 3.991 komad”, ističe se u izvještaju Koordinacionog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH.
Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da, kada je u pitanju rasprostraljenost oružja u BiH, problematiku dijelimo sa zemljama u regionu kao što su Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija…
“Gotovo sve zemlje zapadnog Balkana imaju problem sa velikim količinama naoružanja. BiH ima velike količine ilegalnog oružja koje je ostalo nakon proteklog rata”, naveo je Kržalić za “Nezavisne”.
Prema njegovim riječima, statistika je pokazala da, ako gledamo sa aspekta bezbjednosti, ovakvo oružje može predstavljati problem po pitanju izvršenja krivičnih djela.
“Kada govorimo o krivičnim djelima u kojim je korišteno vatreno oružje, u 95 odsto slučajeva riječ je o ilegalnom oružju”, naveo je Kržalić.
Dodao je da građani iz različitih motiva ilegalno drže oružje, te istakao da bi, kako bi se ovaj problem riješio, treba utvrditi šta bi te ljude motivisalo da oružje vrate.
“Dobro bi bilo da se donese zakon o amnestiji, da građani mogu bez ikakve krivične sankcije da to oružje vrate i predaju institucijama kako bi ih uništile. S takvim pristupom trebalo bi se gledati u budućnost”, ocijenio je Kržalić.
Inače, u prošloj godini, kako se napominje u spomenutom izvještaju, oružje je uništavano 7. septembra, kada je uništeno 2.200 komada oružja i dijelova, te 30. novembra, kada je uništeno 1.279 komada oružja i dijelova.
“To oružje je uništeno u topionici ‘Jelšingrad’ u Banjaluci, a prikupljeno je iz sudova i policijskih agencija u BiH”, ističe se u izvještaju.
Kada je riječ o Oružanim snagama BiH, one su u 2019. nastavile aktivnosti na rješavanju viškova malog oružja i lakog naoružanja.
“U 2019. godini je ukupno uništeno (spaljivanje, delaboracija, detonacija) 1.683,06 tona municije različite vrste i kalibara”, ističe se u ovom izvještaju.
Registrovani broj komada oružja u 2019.
- FBiH 182.508
- RS 127.824
- Brčko distrikt 3.991
/Nezavisne/
