Studentski aktivizam u Evropskoj uniji je više od ideološke borbe – on je institucionalno zaštićen, politički relevantan i sve više digitalizovan. Kroz jasno definisana prava na slobodu izražavanja i udruživanja, kroz strukture studentskih organizacija i putem EU programa, studenti imaju sve resurse potrebne za društveno djelovanje. Uloga univerziteta i država članica je da te resurse ne guše, već da ih podstiču — jer aktivni studenti znače i zdravije demokratije.
Pravo na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja kao osnova studentskog aktivizma
Uloga studenata u građanskom aktivizmu utemeljena je na Povelji o osnovnim pravima Evropske unije, konkretno u članu 11 (sloboda izražavanja i informisanja) i članu 12 (sloboda okupljanja i udruživanja). Ove odredbe garantuju studentima pravo da formiraju udruženja, organizuju proteste i učestvuju u javnim raspravama bez straha od represije, što čini normativnu osnovu njihovog aktivizma. Ova prava su dodatno zaštićena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (članovi 10 i 11) i nacionalnim ustavima država članica.
Kao rezultat, studenti u zemljama poput Francuske, Švedske, Italije ili Slovenije koriste pravo na demonstracije i okupljanje kako bi ukazali na društvene nepravde, loše obrazovne reforme ili političku korupciju, a univerziteti kao javni prostori postaju mjesta demokratskog izražavanja i solidarnosti.
Istorijske i savremene studentske mobilizacije u EU
- Fridays for Future (2018 – danas)
Jedan od najpoznatijih studentskih pokreta današnjice, Fridays for Future, pokrenut od strane Grete Thunberg, prerastao je u međunarodni talas školskih i univerzitetskih štrajkova za klimatsku pravdu. Samo u martu 2019. godine, više od 1,6 miliona učenika i studenata u preko 120 zemalja, uključujući gotovo sve članice EU, učestvovalo je u protestima.
U Njemačkoj su studentske grupe sa univerziteta u Berlinu, Minhenu i Hamburgu organizovale višenedeljne proteste i blokade gradskih saobraćajnica. U Belgiji, više od 30.000 učenika i studenata u Briselu šetalo je svake srede pod sloganom “No nature, no future”. U Austriji, ÖH je aktivno učestvovao u organizaciji protesta i obezbjeđivao pravne savjete studentima koji su se suočavali s disciplinskim mjerama.
- Otpor represiji nad univerzitetima u Mađarskoj (2017–2020)
Mađarska je bila epicentar borbe za akademsku slobodu nakon što je vlada Viktora Orbána pokušala da protjera Central European University (CEU) iz Budimpešte. Studenti CEU-a su, zajedno sa građanima i međunarodnim studentima, organizovali masovne proteste, uključujući simbolično kampovanje ispred parlamenta i protestne šetnje uz slogane poput “Autonomy is not negotiable”.
Vrhunac otpora dogodio se 2020. godine, kada su studenti Univerziteta za pozorišnu i filmsku umjetnost (SZFE) okupirali zgradu univerziteta i formirali ljudski lanac oko institucije kako bi spriječili vladino preuzimanje kontrole. Njihov otpor postao je simbol borbe za autonomiju obrazovanja u Evropi.
- Italijanski protesti protiv Bolonjske reforme (2008–2010)
Pokret poznat kao “L’Onda” (Talas) okupio je desetine hiljada italijanskih studenata koji su se suprotstavili sprovođenju Bolonjske reforme u vidu povećanih školarina, smanjenja budžeta za univerzitete i veće komercijalizacije visokog obrazovanja. Studenti su zauzeli univerzitete u Rimu, Firenci i Napulju, održavali “nastavu na trgovima” i simbolično spaljivali zakonske prijedloge.
Ovaj pokret se odlikovao kreativnim performansima, grafitima i direktnim akcijama u parlamentu, gdje su studenti unosili transparente i prekidali sednice. Iako nije potpuno zaustavio reforme, L’Onda je ostavio trajan trag na italijanskom društvu i osnažio studentske organizacije.
- Poljski studentski protesti za ljudska prava (2020)
Tokom protesta protiv zabrane abortusa u Poljskoj, studenti su igrali ključnu ulogu u organizovanju logistike, digitalnog širenja informacija i solidarnih protesta unutar univerzitetskih prostora. U Krakovu, Poznanju i Varšavi, studenti su formirali tzv. “akademske protestne fronte” u okviru kojih su organizovali diskusije, radionice i pravnu edukaciju.
Pored podrške Strajk Kobiet pokretu, studenti su protestovali i protiv sve veće instrumentalizacije obrazovanja od strane konzervativne vlade. U mnogim slučajevima, studenti su bili suočeni sa izbacivanjem sa fakulteta i represijom, ali su zahvaljujući međunarodnoj podršci studentskih organizacija, uključujući ESU i Amnesty International, dobili širu zaštitu.
- #UniversityIsNotForSale – Španija (2012–2013)
Kao odgovor na mjere štednje nakon finansijske krize, studenti u Španiji su organizovali kampanju pod nazivom #UniversityIsNotForSale. Cilj je bio suprotstavljanje komercijalizaciji obrazovanja, povećanju školarina i smanjenju finansiranja za nauku i istraživanja.
Studenti u Madridu, Barseloni i Sevilji organizovali su generalne štrajkove, “beskonačne noći” s javnim predavanjima na ulicama i okupirali univerzitetske zgrade. Protesti su postali dio šireg pokreta Indignados, a mnogi studenti koji su tada bili politički aktivni kasnije su postali članovi partija poput Podemos.
- Protesti za mentalno zdravlje u Irskoj i Škotskoj (2019–2021)
Studenti su pokrenuli više online i offline inicijativa kojima su zahtjevali veće budžete za psihološke servise, kraće liste čekanja za terapiju, i integraciju mentalnog zdravlja u akademsku politiku. Kampanje poput #IAmAStudentIAmStruggling i #FundTheCounselling rezultirale su povećanjem budžeta za studente u Dublinu, Galveju i Edinburgu. U mnogim slučajevima, univerziteti su morali revidirati politike u pogledu ispita, predavanja i psihološke podrške.
- #RethinkTU Delft (Holandija, 2020)
Kampanja #RethinkTU Delft pokrenuta je 2020. godine kada su studenti tražili veću transparentnost u budžetskim odlukama i ravnopravan tretman stranih studenata, koji su posebno pogođeni pandemijskim mjerama. Protesti su obuhvatali digitalne kampanje, forume i javna pisma. Nakon višemjesečnog pritiska, univerzitet je pristao na reviziju finansiranja i formirao Student Budget Advisory Board. Ovaj slučaj pokazuje uspjeh studentskog digitalnog aktivizma u visoko organizovanom akademskom okruženju.
- University Occupation – Leuven, Belgija (2022)
Studenti KU Leuven-a zauzeli su dio univerziteta kao odgovor na ignorisanje prijava seksualnog uznemiravanja. Pokret Reclaim the Campus organizovao je javne diskusije i simbolične akcije, zahtjevajući nezavisnu istragu i reforme. Nakon intenzivne javne pažnje, uprava je najavila izmene protokola i uključivanje studentskih predstavnika u rad budućeg tijela za zaštitu žrtava. Ova inicijativa otvorila je pitanje rodne ravnopravnosti i sigurnosti na kampusima.
- Campaign against tuition fees – Njemačka (2005–2014)
Kada su pojedine pokrajine uvele školarine, studenti širom Njemačke organizovali su višegodišnje proteste, blokade i štrajkove. Mreže poput fzs i Bildungsstreik koordinisale su akcije koje su dovele do povlačenja zakona. Do 2014. godine većina saveznih država ukinula je školarine, što ovu kampanju čini jednim od najuspešnijih primjera studentskog uticaja na obrazovnu politiku u EU.
Uloga studentskih unija i organizacija u podršci aktivizmu
Mnoge studentske unije u EU, kao što su ÖH u Austriji, NUS u Velikoj Britaniji , FAGE u Francuskoj i fzs u Njemačkoj, nisu samo predstavnička tijela, već i akteri društvenih pokreta. One organizuju kampanje, pripremaju pravnu zaštitu za uhapšene studente, sprovode istraživanja o socijalnoj situaciji studenata i javno komentarišu zakonske promjene.
Na evropskom nivou, European Students’ Union (ESU) redovno izdaje političke rezolucije i saopštenja, uključujući podršku protestima u Belorusiji, osude represije nad studentima u Mađarskoj, i pozive na hitne klimatske akcije. ESU učestvuje i u konsultacijama sa DG Education, Youth, Sport and Culture (Evropska komisija) o slobodi akademskog izražavanja i studentskoj participaciji u donošenju odluka.
Digitalni građanski aktivizam: Nova sfera studentskog angažovanja
Savremeni studentski aktivizam sve više se odvija online — kroz kampanje na društvenim mrežama, otvorena pisma, peticije i digitalne platforme. Alati poput Change.org, Instagram Live, Reddit i Twitter/X omogućavaju studentima da mobilišu podršku, organizuju događaje i vrše pritisak na institucije.
Jedan od primjera je studentska kampanja #StudentsDeserveBetter u Irskoj (2021), kojom su studenti putem online pritiska naterali univerzitete da smanje školarine tokom COVID-19 pandemije. U Njemačkoj, platforma campus.gruppen služi kao baza za koordinaciju studentskih akcija, dok u Sloveniji studenti koriste Zavod PIP za pravno savetovanje i pristup fondovima za aktivizam.
Evropski projekti i institucionalna podrška studentskom aktivizmu
Evropska unija finansira niz projekata koji direktno podržavaju građanski aktivizam mladih. Kroz programe kao što su Erasmus+ Youth Participation Activities i European Solidarity Corps, studenti dobijaju sredstva za pokretanje lokalnih inicijativa, organizaciju okruglih stolova, radionica i javnih performansa.
Program EU Youth Dialogue, koji se sprovodi kroz nacionalne omladinske savjete, uključuje i studentske predstavnike i omogućava im da prenesu poruke donosiocima odluka na evropskom nivou. Europe Goes Local i Democracy Reloading su dodatni alati koji osnažuju studentske zajednice da razviju političku pismenost i angažuju se u lokalnoj samoupravi.












