Od svih banaka koje posluju u Republici Srpskoj ”Unicredit banka”, odnosno njena matična, poslovna bankarska grupa, je najviše izložena na ruskom tržištu koje je zbog rata u Ukrajini pod sve većim sankcijama ostatka svijeta, pokazuju zvanične informacije.
Od tog iznosa najviše su izložene italijanske i francuske banke sa po 25 milijardi dolara, zatim austrijske banke sa 17, od kojih najviše “Raiffeisen”, te banke iz SAD-a sa 14 milijardi dolara.
Kada je riječ o bankama iz Italije, od spomenutih 25 milijardi, nešto više od 14 milijardi dolara se odnosi samo na ”Unicredit” banku, koja je nedavno objelodanila kako ruska ekspozitura čini oko tri odsto imovine njihove grupacije, dodajući da za 84 odsto nenaplaćenih sredstava imaju pokriće.
U momentu kada su ruske vojne snage ušle u Ukrajinu akcije ”Unicredita” su značajno izgubile na vrijednosti, sa 14 evra koliko su vrijedile 23. februara pale su na 8,8 evra.
Problemi i na domaćem tržištu
Podsjećamo, pored mogućih problema u Rusiji, ”Unicredit banka” se u Republici Srpskoj suočava sa gubitkom spora vrijednog 256 miliona maraka.
Njih je tužila, i u prvostepenom postupku dobila kompanija ”Bitminer Factory” iz Gradiške, jer su bez prethodne najave otkazali saradnju, ugasili poslovne račune i upropastili višemilionski vrijedan posao.
Kada je u pitanju ”Raiffeisen”, treba napomenuti kako je to deveta najveća banka u Rusiji po iznosu kredita, a koja u ovoj zemlji posluje od raspada Sovjetskog saveza.
Iz ove banke su u četvrtak, obraćajući se klijentima iz BiH poručili kako aktuelna situacija nema direktnog uticaja na njihovo poslovanje.
”Banka je visoko likvidna i dobro kapitalizovana”, poručili su oni. Slično su u četvrtak za CAPITAL rekli u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.
Odvojena pravna lica
Ekonomista Marko Đogo, u razgovoru za CAPITAL pojašnjava kako je poslovanje spomenutih banaka razdvojeno te da su to zasebna pravna lica, zbog čega ne vidi finansijski rizik po banku iz Republike Srpske.
Tako se po njegovim riječima ne može ponoviti slučaj da banka u Bosni i Hercegovini finansira matičnu banku koja je u Evropi, što je bio slučaj kada se NLB Banka pomagala sa dobiti ostvarenom na tržištu BiH preko svojih ekspozitura.
”Ne mislim da postoji finansijski rizik, ali svakako postoji reputacioni gdje naši ljudi uglavnom neinformisani i nedovoljno upućeni, a vođeni informacijom o izloženosti banke u inostranstvu, povlače depozite jer se boje da će se to direktno odraziti na banku ovdje”, kaže Đogo.
Kao svjež primjer visokog reputacionog rizika on navodi slučaj sa Sberbankom.
”Vidjeli smo da se radilo o dosta solidnoj banci koja je bila dovoljno likvidna i kapitalizovana, a opet su ljudi navalili da podižu depozite kao da je riječ o banci koja samo što nije propala. I najbolja banka koja je izložena dramatičnom povlačenju depozita će se naći u problemu, to nije samo vezano za naš bankarski sektor, to je univerzalno pravilo”, pojašnjava Đogo.
/CAPITAL: D. Tovilović/