Moramo se pod hitno upitati jesu li uvoznočki lobiji i svjetski veletrgovci voćem i povrćem u nama ubili svaki želju da sebi na svojoj zemlji proizvrdemo makar osnovno povrće i voće i da ga prestanemo uvoziti. Zabrinjavajuća je činjenica da je riječ o hrani koja se bez problema može proizvoditi u ovoj zemlji, odnosno poljoprivrednim kulturama koje stoljećima uspijevaju na tlu Bosne i Hercegovine.
I dok više od milion hektara poljoprivrednoga zemljišta na području Bosne i Hercegovine leži neobrađeno, stanovništvo ove zemlje jede salatu iz Makedonije, kelj i korabu iz Francuske i Italije, a kupus iz Albanije. Prema podacima Uprave za inidrektno oporezivanje, Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine hrane iz velikog broja zemalja, piše Večernji list BiH.
Uvoz mahunarki
Zabrinjavajuća je činjenica da je riječ o hrani koja se bez problema može proizvoditi u ovoj zemlji, odnosno poljoprivrednim kulturama koje stoljećima uspijevaju na tlu Bosne i Hercegovine. Tako se, uz navedene proizvode, u BiH uvoze i razne mahunarke.
Stanovništvo ove zemlje nerijetko jede grah iz Kine.
Prema podacima Uprave za direktno oporezivanje, gotovo 50.000 kilograma graha godišnje se uveze iz Kine. Tek nešto manje količine tog proizvoda u BiH se uvezu iz Makedonije, Srbije, Turske.
Orasi, odnosno orašasti plodovi u BiH uglavnom stižu iz Sjedinjenih Američkih Država.Na primjer, godišnje se samo te namirnice u BiH uveze u količini od 1,650.421 kilogram. Uz SAD, glavni uvoznici orašastih plodova u BiH su Ukrajina, Turska i Rumunija.
Kada je riječ o kupusu, kelju, cvjetačama i sličnom povrću, njega se godišnje u BiH uveze 3,336.451 kilogram u vrijednosti od 1,906.263 konvertibilne marke.
Najveće količine te vrste povrća na tanjure stanovništva Bosne i Hercegovine stiže iz Makedonije, Italije, Albanije te Srbije.
Zanimljivo je spomenuti kako se iz Hrvatske uveze tek 76.398 kilograma spomenute vrste povrća. Jedan od apsurdnih primjera uvoza je bijeli luk.
Naime, kako se navodi u podacimau za godinu dana u Bosnu i Hercegovinu se samo iz Kine uveze 347.155 kilograma češnjaka.
Njegova vrijednost iznosi 831.060 konvertibilnih maraka.
Uvozi se i med
Ukupno se u BiH uveze 444.518 kilogramabijelog luka, a uz Kinu, koja je najveći distributer, stanovništvo BiH se tom namirnicom opskrbljuje i iz Srbije, Turske, Egipta, Francuske…
Za razliku od bijelog luka koji dolazi iz hiljama kilometara udaljene Kine, med na policama trgovina u BiH uglavnom je iz zemalja regije.
Tako se najveće količine meda u BiH uvezu iz Srbije, Hrvatske i Makedonije. Manje količine meda u BiH stižu s Novog Zelanda.
Meso i mesne prerađevine u BiH uglavnom stižu iz Nizozemske, Poljske, Italije, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Srbije, Belgije, Slovenije, ali i iz Makedonije, Brazila, Češke…
U godini dana ukupno se u Bosnu i Hercegovinu uvezu 54,334.302 kilograma mesa i mesnih prerađevina, i to u vrijednosti od 248,230.243 konvertibilne marke.
Ukoliko želimo da jedemo svoje i zdravo treba da se smanje nezasijane površine da mjesto korova raste njegovana i zdrava mrkva luk, paprika krastavac, karfiol, paradajz, dinja lubenica a da taj novac koji se do sada davao za uvoznu robu sumljivog kvaliteta upotreijebimo za nešto što se kod nas ne može proizvesti. Ovo je siguran način da se malo po malo naviknemo da je domaće i najbolje a bogami i najjeftinije.
