Iako u elektronskom nasilju nema fizičkog kontakta i napada, postoje psihološke posljedice koje ono ostavlja na žrtvu, ali i na nasilnika. Žrtve nasilja nemaju moć i kontrolu nad onim što im se događa, pa se veoma često osjećaju kao da su uhvaćeni u zamku, ali osjećaju i frustracije i rastrojenost. Prisutna je pojava depresije, stresa, suicidnih misli, ljutnje i tuge itd. Dijete koje čini nasilje svojim ponašanjem izaziva agresivnost koja može biti uzrok nasilnog ponašanja u odrasloj dobi.
Razlozi usljed čega dolazi do sajberbulinga su različiti i zavise prije svega od okolnosti u kojima se nalazi prije svega žrtva sajberbulinga, kao i od strukture ličnosti samog nasilnika. U narednom garfikonu ćemo prikazati najčešće razloge usljed kojih dolazi do sajberbulinga.
Grafikon 1. Najčešći razlozi sajberbulinga
Iz prikazanih podataka vidimo da je najčešći razlog usljed čega dolazi do sajberbulinga fizički izgled žrtve i akademsko postignuće, tj. inteligencija. Svakako da često neke anomalije i fizički nedostaci mogu biti dovoljan razlog za ismijavanje, vrijeđanje, omalovažavanje žrtve putem interneta. Takođe, njihovo školsko postignuće, inteligencija, sposobnosti često izazivaju zavist kod drugih koji nemaju takve afinitete i sposobnosti, zbog čega su često ciljna grupa za nasilničke napade putem raznih društvenih mreža, gdje se u takvim okolnostima u prvi plan stavljaju neke njihove izjave izvađene iz konteksta kako bi se predstavili kao negativci ili narcisoidne osobe. Finansijski status može biti razlog za napade putem interneta i društvenih mreža. Razlog može biti loše imovinsko stanje zbog čega se žrtva ismijava i vrijeđa, ali i žrtva može biti i osoba dobrog imovinskog stanja, gdje se često traže neki drugi povodi za napad da bi se kasnije iznuđivao novac od žrtve. Ovakva vrsta digitalnog reketiranja je sve prisutnija. Takođe, jedan od razloga usljed čega dolazi do sajberbulinga jesu religija i nacionalna pripadnost. Često pripadnost nekoj vjerskoj zajednici, boja kože, porijeklo može biti razlog za sajberbuling. Naručito su ovi napadi izraženi za vrijeme nekih vjerskih praznika ili drugih značajnih događaja za tu vjersku zajednicu. Govor mržnje je glavno obilježje i indikator ove vrste nasilja na internetu. Uvrede, omalovažavanje vjerskih zajednica, vulgarnost, govor mržnje su sastavni dio riječnika i konteksta poruka koje se šalju žrtvi. Govor mržnje je postao sastavni dio društvenog konteksta i često se upotrebljava radi isticanja nadmoći nad drugima, što je u normalnim okolnosti apsurd. Seksualno opredjeljenje je pojava koja je često povod sajberbulinga. Kao i u prethodnim faktorima i ovaj ostavlja nesagledive posljedice za žrtvu, koja u takvim okolnostima često pokušava da izvrši suicid, jer se ne može nositi sa svakodnevnim problemima i napadima koje doživljava.
Sajberbuling ostavlja nesagledive posljedice u vidu trauma kod mladih ljudi koji bez adekvatne psihološke pomoći može prouzrokovati nesagledive poremećaje u ponašanju žrtve koje se često završavaju tragično.
Autor: Nebojša Macanović
Ovaj tekst je proizvod saradnje fondacije Friedrich Ebert i udruženja “Centar modernih znanja” iz Banja Luke.
