Vjernici koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru danas slave Božić, jedan od najznačajnijih i najradosnijih praznika u hrišćanstvu, kojim se obilježava rođenje Isusa Hrista.
Božić 25. decembra proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske zajednice, kao i dio pravoslavnih crkava koje su prihvatile novo računanje vremena.
S druge strane, vjernici Srpske i Ruske pravoslavne crkve, Jerusalimske patrijaršije i monasi Svete gore Božić obilježavaju po julijanskom kalendaru, 13 dana kasnije, odnosno 7. januara.
U Katoličkoj crkvi centralni božićni obred predstavlja sveta misa koja se služi u ponoć između Badnjeg dana, 24. decembra, i samog praznika. Ova misa, poznata kao ponoćka, simbolično najavljuje Hristovo rođenje.
Tokom Badnje večeri i na Božić, vjernici se poklanjaju jaslama sa likom Bogomladenca, koje se tradicionalno postavljaju u crkvama i domovima. Taj običaj podsjeća na poklonjenje trojice mudraca sa Istoka koji su, prema hrišćanskom predanju, vođeni zvijezdom stigli u Vitlejem, gdje se rodio Isus.









