Iako je za održavanje, krčenje i izmuljivanje kanalske mreže potrošeno 278.947 KM, poplave i dalje prijete pojedinim naseljima i domaćinstvima, te poljoprivrednim gazdinstvima.
Naime, grad je planirao 310 hiljada KM prihoda od vodnih naknada, a prihodovao je 279 hiljada KM. Utrošena sredstva u iznosu od 278.947,31 КМ otišla su na sanacija klizišta, erozije kosina vodotoka, izradu obaloutvrda na rijekama i sanaciju mostova na vodotocima, gdje je sanirano klizište na putu za mjesnu zajednicu Mičije, uređeno korito i izgrađena obaloutvrda rijeke Suvaje u mjesnoj zajednici Miljevići. Čitav posao koštao je 151.298,02 КM.
Pored toga urađene su i hitne intervencije i to:
Uređenje majdana u Privrednoj zoni Nova Topola, čišćenje 1,1 km odvodnog kanala prema Ercezima u mjesnoj zajednici Brestovčina, čišćenje 2,74 km odvodnih kanala u mjesnim zajednicama Кijevci, Turjak i Trebovljani, sanacija deponije u mjesnoj zajednici Obradovac, uređenje majdana u MZ Mašići u iznosu od 85.787,30 КM.
Kada je u pitanju čišćenje odvodnog kanala u Ercecima (MZ Brestovčina), ovaj posao očigledno nije do kraja završen, s obzirom da voda oko kuće Milene i Gorana Ercega i dalje pravi probleme, a u vaskršnjim danima se osjeti i smrad nakon povlačenja. Ova porodica ima veliku farmu krava, što im dodatno otežava situaciju sa poplavama i smradom.
“Ovdje je 2014. godine bila presječena putna komunikacija sa magistralnim putem Banjaluka Gradiška, jer su se ovi dole kanali izlili na cestu. Ovdje jesu rađeni ti kanali ali posao nije do kraja završen, tako da voda i dalje stoji, plavi usjeve i njive, te ugrožava i nas jer se nakon povlačenja vode pojavio smrad. Uz to ovaj put je i sada bio pod vodom, srećom nije bio visok nivo, pa se nakon povlačenja vode niko iz Gradske uprave nije sjetio da bar naspe ove bankine, o sanaciji puta kojim saobraća školski autobus da ne govorim.”
Milena zaključuje da se radi o prostoru koji je udaljen manje od tri kilometra od centra grada, i da su zbog neadekvatnog održavanja kanala stradali brojni poljoprivredni usjevi.
Problem održavanja kanala nije samo problem grada, nego i neodgovornih pojedinaca koji iste zatrpavaju. Tako da voda ne može doći u veće kanale, koji bi se preko crpnih pumpi praznili. Upravo je u crpne stanice grad uložio 41.861 KM, što je vid održavanja crpnih stanica na keju.
Na kraju treba reći i to da je gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, na jednoj od pres konferencija povodom vanredne situacije u Gradišci izjavio, da će biti pojačan rad inspekcijskih organa kako bi se utvrdilo koji građani ugrožavaju tokove rijeka i kanala, te da se adekvatno na tom planu djeluje.
