O aktuelnim dešavanjima u Elektroprivredi RS, zloupotrebama direktora ERS Luke Petrovića, sve izraženijem nezadovoljstvu zaposlenih, najavama štraja, portal istok.rs razgovarao je sa Željkom Tepavčevićem, predsjednikom Konfederacije sindikata Republike Srpske.
ISTOK: Prije par dana sindikalci iz Gacka i Ugljevika najavili su štrajk ukoliko zaposlenima u Elektroprivredi RS ne bude isplaćen regres. Hoće li biti štrajka i kada?
Željko Tepavčević: Ukoliko direktor ERS gospodin Luka Petrović ne odustane od svoje namjere kršenja Kolektivnog ugovora i ličnog plana da prolongira isplatu regresa, mi idemo u obustavu rada 30.juna u 15 časova. U isto vrijeme ćemo stati sa radom u oba rudnika i u Gacku i u Ugljeviku. Kolektivni ugovor je naša svetinja, to vam je radnički ustav, njime se regulišu obaveze i prava između radnika i poslodavca i ne pada nam na pamet da dozvolimo njegovo kršenje.
ISTOK: Kažete da to želi generalni direktor ERS, zar ne postoji Uprava MH ERS?
Željko Tepavčević: Postoji, ali formalno, sve odluke donosi generalni direktor, ne saziva sjednice uprave, a kada se održavaju sjednice kolegija direktora on objavljuje svoje stavove kao stavove kolegija iako niko o njima nije glasao niti ih usvajao. On je sebi uzeo za pravo da zavlači ruku u džepove svih radnika Elektroprivrede, a mi mu poručujemo da mu to nećemo dozvoliti. Moram da vam kažem da smo jako razočarani njegovim potezima na početku pandemije virusa “Korona”. Očekivali smo da će imati razumijevanja za svoje rudare, mehaničare, montere, električare, za sve one radnike koji su radili i na taj način izlagale riziku i svoje zdravlje i zdravlje svojih porodica, i da će ponuditi nagrađivanje kao što je to urađeno zdravstvenim radnicima, policiji, inspektorima i slično. Prevarili smo se u tom očekivanju jer smo umjesto prijedloga za nagrađivanje dobili niz mjera kojima se umanjuju plate i druga primanja zaposlenih definisana kolektivnim ugovorom. Takvi predlozi od strane generalnog direktora ERS izazvali su u narodu i među radnicima veći strah i paniku od samog virusa. Mi u sindikalnim organizacijaam RiTE Gacko i RiTE Ugljevik smatramo opravdanim naš zahtjev da se nagrade i naši rudari i svi oni radnici koji su svojim angažmanom doprinijeli da za Republiku Srpsku obezbijedimo dovoljne količine električne energije i normalno funkcionisanje sistema.
ISTOK: Te mjere koje je preduzeo direktor Petrović jesu li sprovedene u zavisnim preduzećima?
Tepavčević: Nažalost, moram da konstatujem da su mnoge uprave zavisnih preduzeća primijenile preporuke generalnog direktora i prekršile prava svojih zaposlenih. Mi smo sa nivoa odbora Sindikata ERS pokrenuli postupke i tužbe protiv tih direktora i taj proces neće moći stati. Najviše je bilo kršenja prava radnika i smanjenja njihovih primanja u Hidroelektranama na Trebišnjici, Elektro Krajini ali i drugim zavisnim preduzećima. Moram da izrazim zahvalnost Upravama RiTE Gacko i RiTE Ugljevik koje nisu uvažile preporuke gospodina Petrovića i koje su bile savjesne i ispoštovale kolektivni ugovor. Uprave ova dva preduzeća su smatrale da se u ovom periodu pandemije virusa, neizvjesnosti i povećanja troškova života ne smije udarati na plate radnika i u tome smo ih podržali mi iz sindikata. Još je veliki strah među radnicima da se bore za svoja prava i zato ih i ovaj put pozivam da se slobodno jave svi oni zaposleni u Elektroprivredi kojima su smanjena primanja ili ukinuto neko pravo iz kolektivnog ugovora da nam se jave, na sajtu Konfederacije sindikata RS ima moj mejl,broj telefona, link za besplatnu pravnu pomoć od strane advokatske kancelarije Stevanović. Svakog radnika ćemo zaštititi i mi ćemo pisati tužbe u njihovo ime. Borba za kolektivni ugovor, za pravo koje nam pripada, za platu – ono je u čemu nećemo i ne smijemo imati straha.
ISTOK: Često se u javnosti protežira slika kako su plate u Elektroprivredi najveće, kako imate neke privilegije i slično. Kako komentarišete to?
Željko Tepavčević: To mogu okarakterisati samo kao spinovanje javnosti, to je kreiranje lažne slike. Možda i to utiče da se neko odvaži da smanjuje plate radnicima. Istina je da radnici zaposleni u ERS imaju sada manja primanja nego što su imali 2008 godine. Ako smo tada bili najjači sa prosjekom plata, tada smo imali i ogrev i zimnicu, one popularne bonove, toga nema godinama, a prosjek plata nam je u stalnom zaostatku u odnosu na mnoge u državi ili u okruženju. Uvijek ističu da je Republika Srpska bolji dio BiH, a evo vam tačne podatke o prosjeku plata u tri elektroprivrede, pa je tako prosjek plate u ERS 1200 KM, u Elektroprivredi FBiH blizu 1700 KM a Elektroprivredi hrvatske zajednice Herceg Bosne oko 1850 KM. Mislim da je sada jasno gdje smo to mi.
ISTOK: Vi kažete da ćete da štrajukujete ukoliko vam ne isplate regres, a znate li da mnogi radnici ne ostvaruju to pravo?
Željko Tepavčević: Regres je zagarantovan zakonom o radu i njegova isplata je obaveza svakog poslodavca osim u onim oblastima gdje je regres sastavni dio plate i to je regulisano Zakonom o platama. Svi drugi poslodavci moraju da svojim radnicima isplate regres, a iznos regresa se definiše kroz kolektivne ugovore. U našem kolektivnom ugovoru je definisano da je to prosječna plata na bivou RS, a puno je poslodavaca koji isplaćuju regres u većem iznosu pa sve do čak 2000 KM, koliko je u privatnoj kompaniji Acelor Mital Prijedor. Zakon je rekao da je regres obavezan i da radnici imaju pravo na njega, nismo mi pisali zakon, ali hoćemo da se on poštuje.
Umjesto Luke Petrovića postaviti meteorologa
ISTOK: U vašim dopisima prema institucijama vlasti izrazili ste zabrinutost za budućnost dvije termoelektrane koje proizvode više od 65% električne energije u RS. Kakva je pozicija termoelektrana u sistemu MH ERS?
Željko Tepavčević: Borba za opstanak termoelektrana nije moja lična borba, ni kolege Mićanovića, ni sindikalnih odbora iz dvije terme, ni uprava ova dva preduzeća, to mora da bude borba svih nas, to je borba za opstanak Republike Srpske, a ne samo borba za opstanak Gacka i Ugljevika. Porazno je za državu da se sa nivoa ERS ova da preduzeća guše, da nam se konstantno sputava poslovanje. Porazno je za državu da se strategija razvoja Elektroprivrede bazira na kiši, vjetru i suncu, a da u toj strategiji nema vizije za opstanak ova dva energetska giganta i zato smo mi tražili od Vlade RS ako podržava tu strategiju Luke Petrovića baziranu na vremenskim uslovima da na čelo ERS postave meteorologa.
Problem za dvije termoelektrane su definisani međusobni odnosi unutar sistema MH ERS, došli smo u situaciju da se skoro pa isto plaća cijena kilovata iz hidroelektrane i termoelektrane. U bivšoj državi, a i sada u okruženju, odnos između hidro i termo energije je 1:2,8 ili 1:3,2 a kod nas je taj odnos 1:1,2. Šta to znači, ako je kilovat u hidroelektrani 1 fening onda u termoelektrani treba biti 3 feninga, a kod nas je to sad na nivou 1,2 feninga. Sa takvim cijenama se u dugom nizu godina sputava razvoj i funkcionisanje obje termoelektrane, naročito TE Gacko, jer je tu priznata cijena manja nego što je priznata TE Ugljevik. Ovaj problem je iz razloga što ERS vlada taj hidro lobi. Posljedica takvih odnosa u ERS je da oni prikazuju dobit od 33.000.000 KM, a gotova sva zavisna preduzeća u gubitku. Prvo ta dobit je fiktivna, kao što neki dan na sastanku prizna direktor Petrović da su oprihodovali neke investicije u gornjem toku rijeke Drine i još se pohvali da su zaradili na prodaji struje koju smo mi proizveli. Da nije žalosno i pogubno za ove dvije termoelektrane to bi bilo smiješno, kao da su prodavali žito, a ne kilovate koje smo mi napravili. Drugo, oni prikazuju rezultat koji spada u domen naučne fantastike i zato mi pitamo ekonomiste, stručnjake za finansije i tražimo da nam odgovore: kako je moguće da neko sa osnivačkim kapitalom od 900.000 KM ima dobit od 33.000.000 KM. Na taj način ne guše se samo dvije termoelektrane nego se oštećuju i akcionari u zavisnim preduzećima i država.
ISTOK: Zašto se ne promijeni takav odnos?
Željko Tepavčević: Mi iz sindikata godinama upozoravamo na ovo, pišemo dopise, izlazimo u medije, možete i dan danas naći na jutjubu emisije i iz 2014. i 2016. i 2018. gdje pričamo o ovom problemu. Generalni direktor priča na sastanku o dugovanjima Gacka i Ugljevika, a neće da kaže ko je kriv za to i zašto je to tako, a jasno mu je predočeno na sastanku između uprava Gacka i ERS 10. februara da je kroz nametnute projekte, nepotrebne revitalizacije i projekte koje je vodila Elektroprivreda u ime TE Gacko ovo preduzeće gurnuto u dubiozu od više preko 50 miliona KM, i sve smo to mi morali platiti, a oni iz ERS nam to nametali. I sada su sve centralizovali od nabavki do plaćanja, i zato što je Uprava ERS preuzela da će da nabavi gume za “Belaze”, mi ni dan danas nemamo tih guma i na taj način nas guše, smanjuju nam kapacitet otkrivke. Svugdje u svijetu država ulaže u otvaranje rudnika, investira, evo to sada rade u Srbiji, a kada smo mi u Gacku ušli u otvaranje novog kopa, znate koliko smo dobili od Elektroprivrede ili od države, dobili smo ništa. I onda kažu skupa je naša cijena iz Termoelektrana, a neće da kažu kolika će biti iz HE Dabar, sada pričaju o investiciji od 661.000.000 KM u HE Dabar, a mi ih pitamo kolika će biti tu cijena kilovata i kome će je prodati, kada će im se isplatiti ta investicija. I dok su Termoelektrane dovedene na rub propadanja oni iz Elektroprivrede se hvale kupovinom sistema hidroelektrana na rijeci Bistrici, prije 15 godina smo ih prodali za 6 miliona, a sada ih kupujemo za 21. Je li to poslovna politika? Drugo, sva plaćanja su centralizovana, uprave zavisnih preduzeća su došle u situaciju da mole za svoje pare, da kaljaju svoje ime jer ne mogu da izmire neku obavezu prema zaposlenim ili prema dobavljačima, jer u matičnom preduzeću odlučuju kada će se i kome nešto platiti.
Rukovodstvo ERS radi za energetske lobije i vodi je ka privatizaciji
ISTOK: Sindikalni odbori Rudnika i Termoelektrana Gacko i Ugljevik su u svojim zaključcima zatražili novi tarifni postupak i reorganizaciju ERS. Šta to konkretno znači?
Željko Tepavčević: Kroz tarifni postupak se utvrđuju cijene električne energije za proizvodna preduzeća , kao i naknade distributivnim preduzećima. Nadamo se da će i Gacko i Ugljevik kroz tarifni postupak dobiti primjerenije cijene kako bi ova dva kolektiva mogla da opstanu. Moramo imati u vidu da su to stari objekti i da se iz godine u godinu povećavaju troškovi održavanja. Ukoliko hitno država ne nađe načina da pomogne ova dva preduzeća doći ćemo u situaciju da se ona ugase, a da Republika Srpska ne bude više izvoznik električne energije, već da istu uvozimo, a to će značiti i veće cijene za sve građane. Zašto tražimo reorganizaciju? Pa iz razloga što na ovakav način sistem ne može da opstane, a i ovakav način nije ni u skladu sa zakonom, jer gdje ste vidjeli da preduzeće koje je akcionarsko društvo ide u drugo akcionarsko društvo. Restruktuiranje ERS koje je na sceni od prošle godine već ugrožava poslovanje svih pet distributivnih preduzeća. Mi kažemo da je to pogrešno i da samo ubrzava krah Elektroprivrede i izražavamo sumnju za koga to rade čelni ljudi ERS. Njihovi potezi nam daju pravo da sumnjamo da rade za neke jake energetske lobije i da su tu da ubrzaju procese gašenja termoelektrana. Strahujemo da nas vode u privatizaciju i jasno kažemo da se po cijenu života ne smije dozvoliti privatizacija Elektroprivrede. Ponižavajuće je za javnost i za struku da se generalni direktor hvali sa kako reče istorijskim rezultatom matičnog preduzeća, a dva najveća proizvođača električne energije stavlja u nezavidan položaj i bez osjećaja prema narodu, radnicima i državi od Elektroprivrede pravi trgovačko preduzeće.
ISTOK: Restruktuiranje Elektroprivrede predviđa i smanjenje broja zaposlenih, koliki je višak radnika u ERS?
Željko Tepavčević: Proces restruktuiranja je započet prošle godine i akcenat je dat na distributivna preduzeća, odvajanje snabdijevanja i smanjenje broja zaposlenih. U pregovorima smo uspjeli da za radnike koji će morati otići iz distribucija obezbijedimo koliko-toliko prihvatljive iznose otpremnina. Taj proces je bio zaustavljen za vrijeme vanrednog stanja zbog virusa Korona, ali se sada nastavlja. Međutim i ovdje dolazimo do apsurda. Generalni direktor krajem 2019. godine kaže obezbijedili smo sredstva za prvi talas otpremnina, krajem marta se hvali dobiti od 33.000.000 KM, a na sastanku u ministarstvu energetike i rudarstva prije par dana kaže tražićemo kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj. Smatramo da je nepotrebno zaduživanje ako već imamo toliku dobit koja je viša od potrebnih sredstava za otpremnine. Moram da vam kažem da je i sam ministar ostao zatečen tvrdnjom direktora Petrovića da je sindikat kriv za ovoliki broj radnika u ERS, kao da smo mi zapošljavali, a ne on i političke stranke. Godinama smo upozoravali na neselektivno i neplansko zapošljavanje, na izmišljanje radnih mjesta. Imam u posjedu 21 dopis na ovu temu, kojima smo upozoravali da nam fali radne snage u proizvodnji, a da smo pretrpali administraciju i slično, ali generalni direktor kaže mi smo krivi što je toliko zaposlenih, a nije on koji je dovodio nove radnike za ručice, potpisivao naloge ko da se primi i slično. Očigledno pokušava da zamijeni teze i ljuti se na nas kada kažemo da je degradirao struku, da u ERS trebaju da sjede najbolji stručnjaci iz rudarstva, najbolji stručnjaci koji će da se bave tehničkim pitanjima i slično.
ISTOK: Iz svega ovoga moglo bi se zaključiti da vi smatrate da generalni direktor ERS vodi ERS u pogrešnom pravcu?
Željko Tepavčević: Apsolutno tačno. Vodi politiku gašenja termoelektrana. Elektroprivredu planira da razvija na strategiji vjetroparkova, malih hidroelektrana i solarnih elektrana, a vi znate da zbog subvencija u proizvodnji električne energije iz tih izvora imamo uvećane račune za električnu energiju. Sa prvim slučajevima virusa Korona donosi mjere kojima smanjuje plate zaposlenim, što znači opet udar na običnog čovjeka dok u isto vrijeme idu nabavke koje nisu neophodne, plaćaju se reklame po medijima . Pitamo se šta će reklama kilovatu, hoće li ta reklama povećati našu proizvodnju. Neće, ali ti plaćeni mediji će da pišu i objavljuju hvalospjeve o njima i blate nas koji se borimo da sačuvamo plate našim zaposlenim, da sačuvamo naše proizvodne objekte, da sačuvamo ovaj sistem i što se trudimo da nadležne institucije uvide šta se to radi u ERS koja je stub razvoja države. I kada mi napišemo dopis generalnom direktoru, on neće da odgovori, već na sastanku prijeti da će “da nas jako zaboli kada nam odgovori”. Imate osjećaj kao da sve pokušava da ostvari na mišiće, nekom vrstom pritiska i represije, ali valjda se te metode koriste u nedostatku struke i argumenata.
/ISTOK/
