Korona virus i nedaće koje je pandemija donijela Republici Srpskoj i ostatku svijeta u drugi plan je bacio činjenicu da nasilje u porodici u Srpskoj od ovog mjeseca više neće biti tretirano kao prekršaj već kao krivično djelo.
Osim nasilnika od sada će sa sankcijama, ne postupe li adekvatno u slučajevima porodičnog nasilja, biti suočeni zdravstveni i prosvjetni radnici, policajci, ali i građani koji ne prijave nasilje u porodici.
Novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj na snagu je stupio 1. maja, a među onima koji su najviše zaslužni za njegovo donošenje je i poslanica SDS u Narodnoj skupštini RS i profesorka na Pravnom fakultetu u Banjaluci Ivanka Marković, koja već više od 20 godina radi na suzbijanju nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.
Markovićeva za Srpskainfo pojašnjava da se najznačajnija novina koju donosi ovaj Zakon odnosi na ukidanje prekršaja, pa nasilje u porodici više neće biti prekršaj već samo krivično djelo.
“U cilju realizacije adekvatne zaštite žrtava nasilja predviđena su nova rješenja kao što je npr. obaveza subjekata zaštite da u prvom kontaktu obavijeste žrtvu, na njoj razumljiv način, o svim pravima koja ima i o ustanovama, organima, pravnim licima i organizacijama koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu”, pojašnjava Markovićeva.
Ona ističe da je time omogućeno da se žrtva nasilja pravovremeno upozna sa svojim pravima i institucijama koje su dužne da ima pruže pomoć.
Uvedena je obaveza za policijske službenike da po svakoj prijavi nasilja u porodici procijeni rizik na osnovu utvrđenih kriterija kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja ili nekog drugog težeg krivičnog djela.
Sankcije za neodgovorne policajce
“Daje se mogućnost i centrima za socijalni rad da podnose prijedlog za izricanje hitne mjere zaštite, a predviđeno je da žrtva ima pravo da prije ili u toku postupka izabere osobu od povjerenja koja će biti prisutna tokom jednog ili više postupaka ili radnji u vezi zaštite od nasilja u porodici”, kaže Markovićeva.
Prema njenim riječima, zbog velikog broja slučajeva u kojima policijski službenici nisu postupali u skladu sa svojim obavezama, zakonom je posebno naglašeno da će policijski službenik koji ne postupi u skladu sa obavezama iz ovog zakona po prijavi nasilja u porodici, snositi odgovornost u skladu sa zakonom.
“Vlada Republike Srpske je prihvatila moj amandman na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima kojim je predviđeno da su policijski službenici dužni da, ukoliko je prijavljeno nasilje, odnosno prijetnja nasiljem u porodici, u saradnji sa drugim nadležnim organima, odmah preduzmu potrebne mjere i radnje u skladu sa zakonom, čijim vršenjem se sprečava, odnosno zaustavlja nasilje koje za posljedicu može imati nanošenje teških tjelesnih povreda ili ubistvo”, ističe Markovićeva.
Pored ovog, kako dodaje ona, izvršene su izmjene i nekih drugih zakona, kao što je to npr. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, a sve to ukazuje na činjenicu da je u sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, neophodan multisektorski pristup i angažman svih društvenih faktora.
Kako je Srpskainfo ranije pisala, novim Zakonom je definisano da su članovi porodice, subjekti zaštite te zaposleni u obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama, kao i svaki građanin, dužni policiji prijaviti odmah nakon saznanja da je počinjeno nasilje u porodici.
Kazne
“Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM biće kažnjen za prekršaj zaposleni u obrazovnoj, socijalnoj i zdravstvenoj ustanovi koji ne prijavi nasilje u porodici. Kaznom od 300 do 900 KM biće kažnjen član porodice ili porodične zajednice koji ne prijavi nasilje u porodici izvršeno prema djetetu, osim u slučaju kada je i sam žrtva nasilja u porodici. Policajac koji ne postupi u skladu s obavezama iz ovog zakona po prijavi nasilja u porodici biće kažnjen u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast policije i unutrašnjih poslova- navodi se u Zakonu.
Markovićeva ističe da je ovo veliki uspjeh velikog broja osoba koje su se godinama zalagale kako bi se žrtvama nasilja omogućila bolja zaštita.
Podsjeća da je njen angažman na suzbijanju nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, započeo još 1998. godine kada je odlukom Vlade Republike Srpske imenovana za člana Ekspertske grupe za izradu prvog Krivičnog zakonika Republike Srpske koji je stupio na snagu 2000. godine i uveo novine u oblast krivičnopravne regulative rodno zasnovanog nasilja.
Jedna od tih novina bilo je i krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, čime je Republika Srpska postala prva na području država članica bivše Jugoslavije koja je ovog djelo uvela u svoj krivičnopravni sistem.
Nakon toga su uslijedila istraživanja u oblasti primjene ovog krivičnog djela koja su otkrivala nedostatke, ne samo u zakonskoj definiciji djela već i u krivičnim sankcijama za učinioce djela, kao i nekim pitanjima iz oblasti krivičnog procesnog prava.
“Nakon stupanja na snagu prvog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici 2006. godine, situacija se dodatno komplikuje. Ovim zakonom su radnje osnovnog oblika krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici naprosto preuzete iz Krivičnog zakonika i definisane kao prekršaj. Novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici iz 2012. godine donosi neke novine, ali koncept ostaje isti, tako da skoro petnaest godina imamo velike probleme u praktičnoj primjeni ovih zakona”, podsjeća Markovićeva.
Različita tumačenja zakona
Prema njenim riječima, različita tumačenja navedenih zakona i to ne samo od strane službenih osoba organa unutrašnjih poslova, već i od strane tužilaca i sudija, su dovela do toga da u praksi pojedinih sudova imamo situaciju da jedna skoro identična situacija nasilja u porodici jednom bude podvedena pod prekršaj, a drugi put pod krivično djelo. Ista situacija je i u praksi različitih sudova.
Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici se našao na dnevnom redu 4. Redovne sjednice NSRS u aprilu 2019. godine, a na 6. Redovnoj sjednici u septembru iste godine je usvojen i Prijedlog ovog zakona.
Postojanje paralelne mogućnosti da se učinilac nasilja u porodici kazni prekršajnopravno i krivičnopravno, po riječima Markovićeve, ne samo da stvara konfuziju na strani subjekata zaštite, dakle onih koji bi trebali da sankcionišu učinioca, već dovodi do slabljenja zaštite žrtve jer učinioci nasilja u porodici često prekršajnu sankciju ne doživljavaju kao ozbiljnu reakaciju države na njihovo ponašanje.
“Od 2013. godine sam predsjednica Savjeta za suzbijanje nasilja u porodici i porodičnoj zajednici Republike Srpske. Kao rezultat razmatranja navedenih problema, Savjet je na 10. sjednici održanoj 16.05.2016. godine, usvojio zaključak da se Ministarstvu porodice, omladine i sporta, kao nadležnom ministarstvu, uputi inicijativa za izmjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u cilju ukidanja odredbi kojima se nasilje u porodici tretira kao prekršaj”, kaže Markovićeva.
Ona dodaje da je takav zaključak podržan i od tadašnje ministarke porodice, omladine i sporta, Jasmine Davidović, kao i od sadašnje ministarke Sonje Davidović koja je početkom 2019. godine imenovala radnu grupu za izradu Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
