Dok se u Nevesinju građani organizuju i javno upozoravaju na štetnost postavljanja solarnih panela na poljoprivrednim površinama, u Gradišci se razvija gotovo identičan problem, ali bez ikakve javne rasprave. Na području Lijevča polja i okolnih sela ubrzano niču solarne elektrane, i to na najplodnijem zemljištu, dok se o dugoročnim posljedicama malo govori.
Masovna izgradnja solarnih panela na obradivim oranicama može imati niz negativnih posljedica. Prije svega, gubi se površina najkvalitetnijeg zemljišta, što dugoročno smanjuje kapacitete lokalne poljoprivredne proizvodnje i utiče na sigurnost hrane. Paralelno s tim, stvaraju se zone koje su trajno izuzete iz upotrebe, jer se zemljište pod panelima ne može koristiti u poljoprivredne svrhe ni nakon postavljanja, ni nakon isteka višedecenijskih koncesija.
Dodatno, veliki solarni kompleksi mijenjaju pejzaž, utiču na mikroklimatske uslove, remete tokove površinskih voda i mogu ugroziti postojeću infrastrukturu za navodnjavanje. U blizini naseljenih mjesta stvaraju vizuelni i ambijentalni pritisak, a lokalne zajednice često ne dobijaju dovoljno informacija o tome šta se zapravo gradi, koliko će trajati i kakve će posljedice imati.
Najveći problem je što građani u Gradišci, za razliku od onih u Nevesinju, još uvijek nisu dovoljno upoznati sa stvarnim implikacijama ovakvih projekata. Bez javnih tribina, stručnih analiza i transparentnih planova razvoja obnovljivih izvora energije, mnogi nisu ni svjesni da današnje odluke mogu trajno promijeniti izgled i funkciju njihovog životnog prostora.
Ipak, građani Nevesinja su svjesni posljedica neadekvatnog upravljanja obradivom površinom, što su peticijom i pokazali.
Sa druge strane građani Gradiške i nevladine organizacije ćute, nema rasprava, peticija niti bilo kakvih inicijativa koje bi ukazale na ovu problematiku. Ruku na srce nije ih bilo ni kada je devastiran i opljačkan “Farmland”, “Svinjogojska farma” i brojne druge kompanije po kojima je Gradiška bila prepoznatljiva.
Stručnjaci širom regiona upozoravaju da solarne elektrane treba graditi, ali planski, i to na degradiranim teritorijama, brdovitim područjima, krovovima i neiskorištenim površinama, a ne na najboljim poljoprivrednim parcelama koje čine osnovu lokalne ekonomije.
