Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici proslavljaju danas praznik 14. januar po novom, odnosno 1. januar po starom, julijanskom kalendaru, posvećen Svetom Vasiliju Velikom, praznik Obrezanja Gospoda Isusa Hrista i Mali Božić.
Jedan od običaja na Mali Božić je i “vršidba” žita ili slame kao i naticanje šupljeg kolača kravi ili volu na rogove. Za dječicu je ovaj običaj najinteresantniji, a tokom vršidbe se obiđu tri kruga u obe strane oko drvenog koca na kojem je nabodena pogača. Nakon vršidbe, domaćin koji Badnjakom rukovodi kolonom, zaustavlja kolonu i uz pozdrav: “Hristos se rodi!”, uzima pogaču. Pogača se prvo vrti tri kruga u desno, a zatim lomi. Potom se nalaže Badnjak, a učesnici vršidbe idu na doručak.
Vršidba koja se izvodila na Mali Božić na gumnu, po narodnom vjerovanju imala je magijski karakter, jer se tim činom željelo uticati na rod usjeva.
Vjeruje se i da će godina biti rodna ako 14. januara pada snijeg ili je vrijeme oblačno.
