Voda iz slavine u Gradišci, kao i u većem dijelu Bosne i Hercegovine, prirodno je – tvrda. Prema dostupnim podacima i prikazu na karti tvrdoće vode u BiH, vrijednosti se u našoj regiji najčešće kreću između 18 i 22 njemačka stepena (°dH), što spada u kategoriju vrlo tvrde, odnosno ekstremno tvrde vode.
Posljedice takvog sastava vode građani svakodnevno primjećuju u svojim domovima. Kamenac se taloži na slavinama, kuhalima, mašinama za veš, bojlerima i vodovodnim instalacijama, skraćujući njihov vijek trajanja i povećavajući troškove održavanja. No, stručnjaci upozoravaju da problem nije samo tehničke prirode.
Tvrda voda bogata je mineralima, prije svega kalcijem i magnezijem, koji se dugoročno mogu taložiti i u ljudskom organizmu. Upravo zbog toga se sve češće govori o mogućoj povezanosti tvrde vode s pojavom bubrežnog i žučnog kamenca.
Podaci iz Bolnice Gradiška dodatno zabrinjavaju. Tokom 2025. godine u gradiškoj bolnici zabilježeno je čak 387 hospitalizovanih pacijenata sa dijagnostikovanim problemima žučnog kamenca, dok je kod 47 pacijenata utvrđen bubrežni kamenac. Ljekari ističu da uzroci ovih oboljenja mogu biti višestruki od ishrane i genetike do načina života, ali da se uticaj kvaliteta vode ne može zanemariti.
S obzirom na to da naša regija prema svim pokazateljima spada u sam vrh po tvrdoći vode u BiH, pitanje kvaliteta vode postaje i javnozdravstveno pitanje. Stručnjaci smatraju da bi sistemska rješenja, poput modernizacije vodovodne infrastrukture i edukacije stanovništva, mogla doprinijeti smanjenju dugoročnih posljedica.
Do tada, bijele naslage kamenca na slavinama ostaju svakodnevni podsjetnik da problem tvrde vode u Gradišci nije samo tehnički – već i zdravstveni izazov koji pogađa sve veći broj građana.
