Migracije se dešavaju iz različitih razloga kao što su: problemi političke, ekonomske i društvene prirode. Ljude privlače zemlje koje nude bolje uslove za život, bolje standarde od onih u kojima se trenutno nalaze. U Bosni i Hercegovini suočeni smo sa raznim problemima kako onim finansijskim, tako i zdravstvenim, ali i društvenim. Najveći broj migracija manifestvovao se prema zemljama koje su razvile svoje društvo i ekonomiju zemlje.
Ljudi migriraju iz različitih razloga poput onih u koje ubrajamo: radnu migracija, koja predstavlja odlazak ljudi iz svoje države da bi pronašli posao ili bolje uslove za posao; zatim migracije zbog obrazovnog sistema, kao potraga za boljim stručnim usavršavanjem; migracije iz porodičnih razloga u svrhu spajanja porodice, te traženje azila onih koji migriraju iz svoje zemlje zbog vjerskih, političkih ili drugih razloga. Broj odseljenog stanovništa iz Bosne i Hercegovine se iz godine u godinu stalno povećava.
Emigracija iz Bosne i Hercegovine predstavlja ozbiljan društveno-ekonomski problem. Zvaničnih podataka još uvijek nema, ali u posljednjih 20 godina broj prelazi 700.000 uglavnom mladih i obrazovanih građana. Koliko je država izgubila njihovim odlaskom govori podatak kako odlazak jednog akademski obrazovanog čovjeka iz BiH košta državu i do 123.000 KM. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, državu je samo u zadnjih pet godina napustilo više od 170.000 ljudi. Inače, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska obaveza odjave prebivališta, što znači da značajan broj onih koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu zbog studiranja ili zaposlenja u inostranstvu ne odjavljuju svoje prebivalište. To znači da ne postoje tačni podaci o broju onih koji su napustili Bosnu i Hercegovinu i bolje sutra potražili uglavnom u zapadnoj Evropi.
I muškarci i žene odlaze iz Bosne i Hercegovine. Uglavnom odlaze iz istih razloga kao što su niske plate, nestabilnost i korupcija. Broj iseljenog stanovništa iz BiH samo u toku 2022. godine prema polu iznosi: muškaraca 12.306, i žena 17.859. Iseljavanje oba pola dorinosi nedostatku radne snage kao što su obrazovanje i zdravstvo, ali ono najvažnije jeste da utiče na smanjenje populacije i dovodi do „zemlje staraca“. Najveći broj odlazaka zabilježen je među mladim i radno sposobnim stanovništvom, što dodatno produbljuje problem starenja populacije. Trenutno, prosječna starost građana BiH iznosi gotovo 44 godine, što je znatno iznad evropskog prosjeka. Nedostatak perspektive, okruženje u kojem se ne mogu ostvarivati vlastiti talenti i snovi na svojevrstan način “prisiljavaju“ mlade da traže bolje prilike izvan granica BiH.
„Omladina” ili “mladi” su osobe u životnoj dobi od navršenih 15 do 30 godina starosti. Odlazak mladih ljudi predstavlja veliki gubitak za jednu zemlju, pritom mislimo na odlazak radno sposobnih i obrazovanih ljudi. Odlazak obrazovnih mladih ljudi za državu predstavlja veliki gubitak, jer bez obzira na njihov stepen znanja, niko ne prepoznaje njihovu sposobnost i zalaganje tokom čitavog školovanja i ne nudi im zaposlenje. Sa ekonomske strane u Bosni i Hercegovini preovladavaju niske plate, visoka nezaposlenost i neaktivnost mladih, te visoki doprinosi na plate, što je totalna suprotnost u odnosu na druge države koje nude bolje benefite i bolje uslove za rad.
Radne migracije mladih postale su jedno od najizraženijih društvenih pitanja u Bosni i Hercegovini. Zbog nedostatka zaposlenja, niskih primanja i želje za boljim životnim standardom, veliki broj mladih odlučuje napustiti zemlju i potražiti posao u inostranstvu. Najčešće destinacije su Njemačka, Italija, Hrvatska, Austrija i Slovenija, gdje su plate i uslovi rada znatno povoljniji. Demografska slika Bosne i Hercegovine se konstantno mijenja. Odlaskom mladih ljudi, Bosna i Hercegovina se suočava sa padom nataliteta i povećanjem mortaliteta. Iz godine u godinu svjesni smo činjenice da se broj novorođene djece smanjuje. Veliki ljudski gubitak predstavlja odlazak mladih u inostranstvo.
Takođe, veliki broj ljudi u Bosni i Hercegovini odlučio je da se ne vrati u u svoju državu nakon rata. Bosna i Hercegovina se već tada suočila sa problemom odlaska stanovništva, koji je nastao zbog problema nestabilnosti u zemlji, kao i ekonomskih i društvenih promjena koje su nastale nakon toga.
Mladi najčešće odlaze odmah nakon završetka školovanja ili fakulteta, tražeći veću ekonomsku sigurnost i mogućnosti profesionalnog napredovanja. Ovaj trend dovodi do smanjenja broja radno sposobnog stanovništva i nedostatka stručnog kadra u mnogim sektorima u Bosni i Hercegovini.
Iako radne migracije pojedincima donose bolje životne prilike, njihov masovni obim predstavlja ozbiljan izazov za razvoj zemlje. Stvaranje novih radnih mjesta, povećanje plata i poboljšanje životnih uslova ključni su koraci za zadržavanje mladih i smanjenje odlaska „trbuhom za kruhom“.
Pored navedenih razloga potrebno je osvrnuti se i na migriranje mladih zbog nestabilnosti u državi. Bosna i Hercegovina je država koja zbog svoje vladajuće strukture i politike djelovanja teško dolazi do rješenja kada je upitanju prosperitet zemlje. Složena politička struktura i korupcija dovela je do lošeg upravljanja i lošeg razvoja zemlje. Kroz ekonomska ulaganja, te jačanjem i razvojem države, doprinijelo bi se boljim uslovima u kojem bi stanovništvo Bosne i Hercegovine živjelo.
Kada govorimo o političkoj strukturi i sigurnosti, mnogi mladi osjećaju da ne postoji pravednost u vladajućim strukturama i da ne postoji mogućnost napredovanja bez političke povezanosti. Osnovni razlog odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine, prije svega mladih, je nedostatak pravne države i disfunkcionalnost društva, te mišljenje da u zemlji vlada opša nesigurnost. Sve više mladih ljudi odlučuje se na odlazak, jer se situacija kako u političkom, socijalnom i ekonomskom smislu ne poboljšava.
Odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine nije samo ekonomsko, već i demografsko i društveno pitanje. Svaki mladi čovjek koji napusti zemlju sa sobom odnosi znanje, energiju i potencijal koji su važni za njen budući razvoj. Ukoliko se ne stvore bolji uslovi za zapošljavanje, obrazovanje i kvalitet života, trend iseljavanja će se nastaviti. Zato je neophodno ulagati u mlade, pružiti im priliku da grade svoju budućnost u domovini i vratiti vjeru da se uspjeh može ostvariti i u Bosni i Hercegovini.
Mlade ne treba osuđivati zbog odlaska iz svoje države. Oni su ti koji odlučuju o svojoj budućnosti i traže najbolje prilike kako bi sebi omogućili dostojanstven život. Odluka o odlasku iz svoje države mladima predstavlja veliki korak i izazov u njihovom životu koji je često stresan za cjelokupnu porodicu, a ne samo za pojedinca. Zbog masovnog odlaska stanovništva potrebno je stvoriti okruženje koje će privući mlade i pružiti im ostanak i mogućnost razvoja, te unaprijediti političku situaciju u BiH, omogućiti nove perspektive i stvaranje novih prilika za napredak.
