Ljetni raspust polako se bliži kraju, a školske klupe ponovo čekaju učenike. Nakon sedmica bez ranog ustajanja, domaćih zadataka i čvrstog dnevnog rasporeda, povratak obavezama za mnogu djecu, ali i roditelje, predstavlja izazov. Kako prelazak učiniti što lakšim, razgovarali smo sa MA psihologom Miroslavom Gajićem i školskim pedagogom Anjom Eraković.
Kasnije lijeganje, duže spavanje, više igre i manje obaveza uobičajeni su tokom ljetnog raspusta. Zato se od djece ne može očekivati da preko noći ponovo uspostave ritam koji ih očekuje od prvog školskog zvona.
MA psiholog i porodični sistemski psihoterapeut Miroslav Gajić ističe da bi za djecu koja su već u procesu školovanja povratak u školske klupe trebalo da bude dio godišnjeg ciklusa, ali mnogo toga zavisi od načina na koji dijete doživljava školu.
“Zavisno od toga šta za dijete predstavlja škola, pojaviće se nelagoda ili prijatnost i želja da čim prije vidi svoje drugare. Vraćamo se tu i na porodične vrijednosti, šta za svakog člana usvajanje novog znanja i vještina znači? Da li je škola mjesto gdje te neko ‘proganja’ ili dobijamo priliku da nahranimo svoju znatiželju?”, kaže Gajić.
Posebno je važan stav roditelja, jer dijete upravo iz njihovog odnosa prema školi dobija poruku o tome da li je ona sigurno i prijatno okruženje.
“Dijete će uvijek iz pogleda odraslih, roditelja ili staratelja, dobijati informacije da li je škola sigurno okruženje. Vraćanje u školski ritam može stvoriti nelagodu, ali će iskustvo pokazati našem nervnom sistemu da nema razloga za uzbunu”, poručuje Gajić.
Povratak ranom ustajanju
Jedna od najvećih promjena svakako je ponovno rano ustajanje. Tokom raspusta djeca često ostaju budna duže nego za vrijeme školske godine.
Gajić smatra da prilagođavanje ne mora predstavljati veliki problem i očekuje da će se već nakon prvih dana nastave organizam postepeno vratiti u poznati ritam.
“Čim se pojavi smanjen broj sati spavanja zbog ranog buđenja u školu, djeca će se već poslije prve sedmice nastave prilagoditi”, navodi Gajić.
Za stvaranje rutine potrebno vrijeme
Školski pedagog Anja Eraković ističe da je svakom djetetu potrebno određeno vrijeme da ponovo uspostavi radne navike, a koliko će prilagođavanje trajati zavisi od njegovih prethodnih navika, samostalnosti i obaveza koje je imalo tokom ljeta.
“Naučna istraživanja kažu da je mozgu potrebno od 18 do 21 dan svakodnevnog ranog buđenja i sjedenja za stolom da bi se te radnje počele obavljati sa lakoćom i bez većeg mentalnog napora”, kaže Eraković.
Zato je jedan od najvažnijih savjeta da roditelji promjene ne uvode naglo.
U pripreme treba uključiti i samo dijete. Nabavka knjiga, pribora, odjeće i ostalih stvari potrebnih za školu može biti dio procesa kojim se ono polako vraća školskim obavezama.
“Uključite dijete u sve ove aktivnosti, na taj će način usvojiti različite nove vještine i biti više motivisano za polazak u školu”, ističe Eraković.
Ne mora odmah knjiga u ruke
Roditelji često imaju dilemu treba li pred početak škole insistirati na čitanju, pisanju i ponavljanju gradiva. Eraković ističe da dodatni rad ima smisla prvenstveno tamo gdje je zaista potreban i gdje su roditelji takvu preporuku dobili od nastavnika ili učitelja.
Početkom školske godine svakako se provjerava predznanje učenika, nakon čega roditelji mogu dobiti jasniju povratnu informaciju da li je djetetu potrebna dodatna podrška.
Bez prijetnji i ucjena
Jedno od ključnih pitanja jeste kako motivisati dijete za školu bez stvaranja dodatnog pritiska. Eraković savjetuje da roditelji krenu od onoga što njihovo dijete voli i u čemu je dobro.
“Svako dijete ima svoje specifične preferencije i talente, u nečemu su bolji, neke predmete više vole od ostalih. Usmjeravajte ih ka tome i podstičite njihov istraživački duh. Tako gradimo njihovu unutrašnju motivaciju”, kaže Eraković.
Jednako je važno da očekivanja roditelja budu realna.
“Nerealna očekivanja roditelja koja prevazilaze potencijale djeteta dovode do frustracije, stresa i gubitka motivacije za učenjem. Kada izostane uspjeh birajte pohvalu za trud i učite djecu da je i neuspjeh sastavni dio školovanja i života”, poručuje Eraković.
Ona podsjeća i da povratak u školu ne znači da svaki dio dana treba ispuniti obavezama.
“Djeci je nakon škole potrebna pauza, nemojte ih zatrpavati obavezama. Mora postojati ravnoteža između školskih obaveza, vanškolskih aktivnosti i vremena za igru i odmor”, naglašava Eraković.
Prvačićima potrebna posebna podrška
Posebna priča su prvačići, za koje septembar ne predstavlja povratak u poznato okruženje, već prvi susret sa potpuno novim sistemom.
“Najveći izazov biće za prvačiće koji prethodno nisu imali iskustvo institucionalnog zbrinjavanja”, ističe Gajić, dodajući da djeci koja su već imala iskustvo strukturisanog okruženja i autoriteta drugih odraslih osoba prilagođavanje može biti jednostavnije.
Poseban izazov može predstavljati odvajanje od roditelja.
“Strah od odvajanja, separacioni strah, može biti najveća prijetnja za polazak u osnovnu školu”, upozorava Gajić, podsjećajući da stručne službe prilikom upisa procjenjuju zrelost djeteta i roditeljima mogu ukazati na eventualne poteškoće.
Ipak, možda najvažniji savjet roditeljima jeste da ne očekuju da se sve promijeni prvog septembarskog jutra. Povratak radnim navikama je proces.
“Dajte im vremena za sve ovo, jer je povratak u školu proces, a nijedan se prelaz ne događa preko noći”, zaključuje Eraković.
