Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra, a ove godine pod motom „Vrijeme je da istaknemo značaj mentalnog zdravlja na radnom mjestu“.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tokom 2022. godine, oko 60 odsto svjetske populacije je bilo radno aktivno. Radne aktivnosti mogu da predstavljaju značajan protektivni faktor, ali isto tako posao može da predstavlja faktor rizika za razvoj mentalnih poremećaja.
Na globalnom nivou, 15 odsto radno aktivne populacije živi sa mentalnim poremećajima, koji se ispoljavaju na različite načine sa varirajućim intenzitetom poteškoća i distresa. Za osobe sa mentalnim poremećajima, bez obzira na želju i volju da budu radno aktivne, manjak podrške i razumijevanja sredine može uticati na samopouzdanje, umanjiti stepen zadovoljstva na radnom mjestu, utičući na radne kapacitete, te dovodeći do povećane odsutnosti i smanjene sposobnosti da se zadrži postojeći i nađe novi posao. Briga o članu porodice sa mentalnim poteškoćama može na sličan način da utiče na radnu dinamiku staratelja i užih članova porodice.
Mentalno zdravlje je često potcijenjeno i zanemareno u poređenju sa fizičkim zdravljem, a osobe sa mentalnim poremećajima su izložene stigmi, diskriminaciji i u stanju socijalne isključenosti. Sveprisutna stigma često stvara otpor među poslodavcima da zaposle osobe sa mentalnim poremećajima, a pojedini radnici će izbjegavati da otvoreno govore o svojim poteškoćama ili da traže pomoć zbog straha od negativnih posljedica. S druge strane, nezaposlenost i nesigurno radno mjesto, diskriminacija i loši radni uslovi mogu predstavljati značajan izvor stresa koji povećava rizik za negativni uticaj na mentalno zdravlje.
Efikasne politike i aktivnosti usmjerene ka unapređenju mentalnog zdravlja na radnom mjestu mogu doprinijeti boljem mentalnom i fizičkom zdravlju, te poboljšati blagostanje kako pojedinaca tako i porodica, povećavajući njihovu ekonomsku sigurnost. Poboljšanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu zahtijeva preduzimanje niza aktivnosti sa ciljem prevencije mentalnih poteškoća, promocije pozitivnog mentalnog zdravlja na radnom mjestu, te podsticanje svih zaposlenih da u potpunosti ostvare svoje radne potencijale na ravnomjeran i ujednačen način.
U priručniku Svjetske zdravstvene organizacije o mentalnom zdravlju na radnom mjestu ističe se da zaštita i promocija mentalnog zdravlja na radnom mjestu obuhvata jačanje kapaciteta, podizanje svijesti i pružanje prilika u pogledu rane detekcije i intervencije sa ciljem prevencije mentalnih poteškoća vezanih za radno mjesti.
Svjetska zdravstvena organizacija upravo preporučuje tri tipa intervencija, zasnovanih na dokazima:
1) trening menadžera/rukovodilaca o pitanjima u oblasti mentalnog zdravlja sa ciljem prepoznavanja simptoma mentalnih poteškoća i adekvatnog reagovanja u situacijama ispoljenog emocionalnog distresa kod radnika, sa ciljem razvoja podržavajuće radne sredine,
2) trening zaposlenih u oblasti mentalne pismenosti i svjesnosti kako bi se podstaklo razumijevanje mentalnog zdravlja i blagostanja na radnom mjestu, te uticalo na stavove vezane za mentalno zdravlje sa ciljem smanjenja stigme i podstakla spremnost za traženje stručne pomoći i podrške,
3) individualne intervencije usmjerene na same zaposlene sa ciljem razvijanja vještina za efikasno prevladavanja stresa i smanjenje simptoma mentalnih poteškoća.
Navedeni tipovi intervencija zasebno imaju ograničene mogućnosti, te daju najefikasnije rezultate kada se realizuju istovremeno kao sastavni dio strukturiranih i sveobuhvatnih mjera.
Donosioci odluka u oblasti rada mogu podstaći pozitivne promjene kroz posvećen rad i pružanje podrške prilikom realizacije interventnih mjera i aktivnosti koji će redukovati stigmu i diskriminaciju prema mentalnim poremećajima, koordinirajući multisektorski i participativni pristup kako bi se podržale aktivnosti zaštite i promocije mentalnog zdravlja zasnovane na dokazima.
