Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećenih Bogorodici.
Praznik predstavlja uspomenu na završetak ovozemaljskog života Presvete Bogorodice i njeno uspenje. Prema crkvenom predanju, Bogorodica je nakon smrti uznesena na Nebo, zbog čega ovaj praznik među pravoslavnim vjernicima ima posebno mjesto.
Velika Gospojina obilježava se 28. avgusta, a prazniku prethodi dvonedjeljni Gospojinski post, jedan od četiri velika višednevna posta u pravoslavnom kalendaru.
Uspenje Presvete Bogorodice obilježava se kao praznik nade, vjere i ljubavi, a širom Republike Srpske i regiona danas se služe svete liturgije. Brojni hramovi i manastiri posvećeni Uspenju Presvete Bogorodice danas obilježavaju svoju krsnu slavu.
Brojni običaji vezani za Veliku Gospojinu
Za Veliku Gospojinu u narodu su vezani brojni običaji i vjerovanja. Posebno je poštovana među ženama, a tradicionalno se smatra danom kada se vjernici obraćaju Presvetoj Bogorodici molitvama za zdravlje, mir i zaštitu porodice.
Prema narodnim običajima, na ovaj veliki praznik izbjegavaju se teški fizički poslovi, a dan se provodi u molitvi, miru i okupljanju porodice.
Velika Gospojina u mnogim mjestima obilježava se i kao slava crkava, manastira i lokalnih zajednica, uz liturgije, litije i narodna okupljanja.
Ovim praznikom završava se i Gospojinski post, pa vjernici koji su postili i pripremali se za praznik nakon svete liturgije i pričešća završavaju post.
