Meso bi u narednom periodu moglo poskupjeti dva do tri puta ukoliko se nastavi urušavanje domaće proizvodnje, upozoravaju proizvođači ističući da bi se BiH, uz dalje smanjenje stočnog fonda, mogla suočiti sa nedostatkom mesa i sve većom zavisnošću od uvoza.
Koliko je domaće tržište već oslonjeno na uvoz, pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je za sedam mjeseci ove godine u BiH stiglo 39,54 miliona kilograma mesa, vrijednog gotovo 313 miliona maraka, dok je u istom periodu iz zemlje izvezeno svega 4,2 miliona kilograma, vrijednih 22,47 miliona KM.
Iako je uvoz u odnosu na isti period lani blago smanjen, domaći uzgajivači upozoravaju da je takav posljedica sve težeg položaja farmera koji zbog niskih otkupnih cijena i jake konkurencije iz uvoza smanjuju proizvodnju, piše Glas Srpske.
Domaći stočni fond “totalno devastira”
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić kazao je za “Glas” da se domaći stočni fond “totalno devastira”, jer proizvođači sve teže pronalaze kupce za stoku, dok na tržište stižu velike količine mesa iz Evrope.
“Domaći proizvođači zbog strahovito niskih cijena mesa i nerentabilnosti dolaze u situaciju da smanjuju proizvodnju. Pored toga, ne mogu ni prodati stoku, jer se iz Evrope uvozi meso u količinama od 22 do 24 tone po hladnjači. Ako se trgovci opredijele za uvozno meso, domaća stoka im više nije interesantna”, rekao je Maljčić.
Prema njegovim riječima, domaći uzgajivači su već smanjili proizvodnju za 15 do 20 odsto, a za njen oporavak bi, čak i kada bi se stvorili bolji uslovi, bile potrebne dvije do tri godine.
“Ne smanjujemo proizvodnju zato što to želimo, nego zato što ne možemo prodati. Ne možemo uzgajati tovljenike do 200 ili 300 kilograma ako ih nema ko kupiti, jer je to ogroman gubitak”, istakao je Maljčić.
Još veći problem
On upozorava da bi problem mogao postati još veći kada evropski proizvođači smanje količine mesa namijenjene izvozu na treća tržišta.
“Mi smo sada na 15 do 20 odsto proizvodnje i ulazimo sa sve manjom ponudom. Kada dođe 2027. ili 2028. godina, postavlja se pitanje odakle ćemo uvesti jeftino meso ako ga više ne bude dovoljno u Evropi”, kazao je Maljčić.
On kaže da bi takav scenario neminovno doveo do rasta cijena, jer domaća proizvodnja više neće moći da nadomjesti manjak.
“Ponovo će se vratiti prase za Božić na 12 do 13 maraka po kilogramu, tovljenik na četiri do pet maraka, što znači da meso nećete moći kupiti ispod deset maraka po kilogramu. To je neminovno ako ugasimo domaću proizvodnju”, rekao je Maljčić.
On je istakao da bi institucije morale reagovati dok još postoji domaća proizvodnja, jer bi kasnije obnavljanje stada bilo znatno teže i skuplje.
“Da smo domaću proizvodnju uspjeli održati bar na 30 odsto i da su nam institucije pomogle, mogli bismo sami među sobom biti konkurenti i spriječiti divljanje cijena. Ovako, ako nastavimo da gasimo proizvodnju, do poskupljenja mora doći”, poručio je Maljčić.
Prema podacima UIO, u prvih sedam mjeseci ove godine najviše je uvezeno svježeg i rashlađenog goveđeg mesa i to 15,69 miliona kilograma, vrijednog 190,09 miliona KM, zatim svinjskog mesa sa 12,82 miliona i mesa peradi sa 6,16 miliona kg.
Istovremeno, izvoz je količinski manji za 84,3 odsto u odnosu na sedam mjeseci 2025. godine, ali je njegova vrijednost veća za oko 133 odsto, dok je najmanje uvezeno ovčjeg i kozjeg mesa svega 12.304 kilograma.
Najviše mesa stiglo je iz Holandije, Italije, Njemačke, Hrvatske i Srbije, dok su glavna izvozna tržišta bila Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Slovenija.
