Domaći proizvođači mlijeka, suočeni sa padom otkupnih cijena, rastom troškova i sve većim pritiskom uvoza, traže od nadležnih institucija BiH hitne mjere zaštite, upozoravajući da bi bez njih proizvodnja za hiljade porodica mogla postati neodrživa.
Predstavnici četiri sektorska udruženja proizvođača mlijeka iz Republike Srpske i FBiH, čiji članovi proizvode najmanje 68 odsto sirovog mlijeka u BiH, zatražili su hitno pokretanje postupka za uvođenje prelevmana i carinskih kvota na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, piše Glas Srpske.
Pad otkupnih cijena dodatno produbljuju najave nove snižavanja. Tri mljekare najavile su da će cijenu smanjiti za još pet feninga po litru, dok je jedna zadruga nedavno prestala sa otkupom mlijeka od kooperanata.
U Srpskoj mlijeko i po 60 feninga
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske Milorad Arsenić rekao je za “Glas” da su proizvođači zbog takvog odnosa cijena i troškova dovedeni u sve teži položaj.
“Najniža cijena je 60 feninga, a imamo značajan broj proizvođača koji mlijeko predaju po toj cijeni. Takvu cijenu imali smo prije 15 godina, a u međuvremenu su enormno porasli troškovi energenata i svega što je potrebno za proizvodnju”, rekao je Arsenić.
On je dodao da proizvođači nemaju jasan odgovor zbog čega su domaće otkupne cijene pod pritiskom.
“Imamo podatke o uvozu i vidimo da jeftinije mlijeko dolazi odnekud, ali ne znamo da li je riječ o dampingu, viškovima ili nečem drugom. Ono što znamo jeste da je naša otkupna cijena veoma niska, a ulazni troškovi sve nepodnošljiviji”, istakao je Arsenić.
U FBiH cijena za manje proizvođače 55 feninga
Na sličan problem ukazuju i proizvođači u FBiH, gdje su otkupne cijene, prema riječima predsjednika Udruženja proizvođača mlijeka “Mljekari Tuzlanskog kantona” Eldina Glibanovića, za manje proizvođače pale i na 55 feninga po litru.
“Oni koji proizvode više dobijaju između 75 i 80 feninga, što je takođe nedovoljno kada se uzmu u obzir suša i poskupljenje svih inputa u proizvodnji”, rekao je Glibanović.
On je naglasio da su troškovi proizvodnje danas znatno veći nego ranije, iako su otkupne cijene ostale na sličnom nivou.
“Moja porodica se ovim poslom bavi više od 40 godina i mislim da nikada nismo bili u ovako teškoj situaciji. Prije desetak godina cijena mlijeka bila je na sličnom nivou kao danas, ali su troškovi proizvodnje bili znatno manji. Danas su poskupjeli koncentrati, gorivo i ostali inputi, a pred nama je i jesenja sjetva”, naveo je Glibanović.
Mljekari šansu vide u prelevmanima
U takvim uslovima, mljekari kao jedno od rješenja vide uvođenje prelevmana, kojima bi, kako navode, domaći proizvod dobio povoljniji položaj u odnosu na jeftiniji uvoz.
“Uvođenjem prelevmana uvozni proizvodi bi bili dodatno oporezovani, čime bi domaći proizvod postao konkurentniji na policama. To bi bila pomoć i proizvođačima, jer bismo imali sigurniji plasman mlijeka”, naveo je Glibanović.
Mljekari podsjećaju da je u proizvodnju mlijeka u BiH uključeno najmanje 25.000 porodica, zbog čega, kako ističu, pitanje otkupne cijene nije samo problem pojedinačnih farmi, već i brojnih domaćinstava.
Zahtjev za zaštitne mjere stiže neposredno nakon odluke Savjeta ministara BiH o smanjenju ili ukidanju carina na 74 proizvoda koji se uvoze radi povećanja konkurentnosti domaće privrede. Četiri udruženja sada traže da institucije BiH razmotre slične mjere i za mljekarski sektor.
Prema podacima koje su dostavila četiri udruženja, na područjima koja predstavljaju tokom 2025. godine proizvedeno je 209,5 miliona litara mlijeka, dok su otkupne cijene u avgustu ove godine bile niže nego u istom mjesecu lani.
Na području Republike Srpske prosječna otkupna cijena pala je sa 0,95 KM u avgustu 2025. na 0,82 KM po litru ove godine, dok je najniža cijena smanjena sa 0,75 na 0,60 KM. U Tuzlanskom kantonu prosjek je pao sa 0,85 na 0,65 KM, a u Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu sa 0,80 na 0,60 KM po litru. Glas Srpske
