Prvi put se s terminom mobing susrećem kao student na predavanjima profesora Čolakovića koji je jedan dio svoje karijere proveo radeći kao vojni psiholog u vojsci Srbije.
Sjećam se uznemirujućih fotografija na kojima je žrtvama mobinga sa kojima je radio opala kosa od preživljenog stresa na poslu izazvana uznemiravanjem od strane nadređenih ili kolega. U tom trenutnku, kao studentu to mi je izgledalo daleko i na neki način kao nešto što se može desiti tamo nekome, i ne toliko često, odnosno kao neki specifični slučajevi koji se javljaju jednom u nekoliko godina. Danas, poslije 10 godina radnog iskustva, silom prilika na različitim poslovima i upoznavanjima naših poslodavaca, uočila sam da je mobing kao problem u našem društvu zapravo prilično česta pojava, koju ljudi nekada i nesvjesno podnose. Kada su svjesni, ne znaju kako se sa tim boriti i kome prijaviti, a kada se odluče na taj korak, izlažu se korumpiranom društvu koje će vjerovatno stati na stranu nasilnika prije nego na stranu žrtve iza koje niko ne stoji.
Šta je mobing?
Mobing na radnom mjestu je psihičko ili verbalno zlostavljanje na radnom mjestu koje ima za cilj da obezvrijedi radnika ili grupu radnika. Ogleda se u omalovažavanju, zastrašivanju, nepravednom nametanju uslova rada, izolovanju od drugih lica u kompaniji, ismijavanju, seksulanom, psihičkom ili verbalnom uznemiravanju, pretjeranoj količini zadataka koje osoba mora da ostvari u toku radnog vremena, i drugim oblicima ponašanja.
Ako vaš nadređeni dugoročno ponavlja jednu od slijedećih radnji, vrlo vjerovatno da ste žrtva mobinga:
- Prati gdje ste bili u periodu kada niste na poslu, i jasno stavlja do znanja da zna šta ste radili
- Ima uvredljive komentare vezano za vaš izgled, način života, prijatelje ili bilo šta drugo što se odnosi na vas kao ličnost
- Konstantno mijenja upustva za rad
- Podcjenjuje vaše mišljenje i stavove i to na način da ih ismijava i obezvrjeđuje
- Ne prenosi vam bitne informacije vezane za posao
- Okreće kolektiv protiv vas izmišljotinama i tračevima i izaziva konflikte između vas i drugih zaposlenih
- Viče na vas ili koristi neke druge metode stvaranja pritiska
- Redovno vas provocira i dovodi vas do stanja u kojem vi ne možete više kontrolisati vaše ponašanje
Razlozi zbog kojih se može desiti mobing mogu biti različiti. Zlostavljači su obično manje kompetentne osobe koje prikrivaju neku svoju nemoć ovakvim ponašanjem. To može da se odnosi na nemoć u nekoj drugoj životnog sferi kao što je pordica, brak ili socijalni život. Nerijetko su željni pažnje i time što okupe grupu ljudi oko sebe koji se plaše da i sami ne budu zlostavljani, dobijaju privid moći koji im je potreban. Žrtva može biti neko ko ih ugrožava svojim sposobnostima, pa žele da ga se riješe, a može biti i neko ko nema nikakvu zaštitu, pa se nad njim samo pokazuje moć.
Posljedice mobinga na žrtvu mogu biti različite. Sve simptome koje ima osoba koja je pod stresom, javljaju se i ovdje. Nesanice, gubitak apetita, dezorjentisanost, promjene raspoloženja, sagorijevanje, ansioznost, depresija i mnoge druge. Istraživanja pokazuju da je u nekim evropskim zemljama uzrok suicida je 10% do 15%, upravo mobing.
Šta uraditi?
Prije svega, važno je da se informišete. Problem ljudi u Bosni i Hercegovini je to što smo lijeni da pročitamo i tako saznamo šta su naša prava. Prvi korak je da pročitate Zakon o zabrani diskriminacije, koji možete vrlo jednostavno izguglati. Bilo da ste žrtva mobinga ili ne, potrebno je da znate koja su vaša prava i šta to vaš nadređeni smije ili ne smije raditi.
U slučaju da ste žrtva mobinga, prije nego što prijavite zlostavljanje, važno je da prikupite što više dokaza. Vodite dnevnik sa jasnim opisima situacija, tačno zapisanih rečenica, učesnicima i svjedocima. Prema zakonskoj regulativi sve zakonske mogućnosti se mogu koristiti paralelno. Možete se obratiti pismeno poslodavcu, osim ako on nije onaj ko je nad vama izvršio mobing. U slučaju da jeste, obraćate se direktno Instituiciji ombudsmena, podnoseći žalbu. Preporučljivo je u dijelu koji se odnosi na povrede prava iz radnog odnosa i obraćanje nadležnoj inspekciji rada. I na kraju, protiv osobe koja vrši mobing, možete pokrenuti i sudski, krivični postupak.
Istina je, da je za ovakvo nešto potrebna hrabrost, koje sve manje ima na ovim prostorima jer smo ubijeni u pojam, i naučeni da se za sebe ne borimo, da trpimo, pa makar i na račun svog psihičkog i fizičkog zdravlja. Zato ovim putem šaljem punu podršku svakome ko se izbori za sebe u ovakvom društvu, sa iskrenim divljenjem i poštovanjem. Sa druge strane razumijem i svakoga ko se ne odluči na prijavljivanje mobinga, ali ako ništa, postoji mogućnost mijenjanja posla, i bilo bi dobro za vas da to uradite što prije ako se u ovome prepoznajete, jer nikakav posao nije vrijedan vas i vašeg zdravlja.
