Močvare i druga vlažna staništa u svijetu nestaju tri puta brže od kišnih šuma. Čak 35 odsto njih nestalo je od 1970. godine, dok je u istom periodu nestalo 81 odsto populacije životinjskih i biljnih vrsta, kojima su močvare dom, dok je 25 vrsta pred izumiranjem. Upozorila je na to Svjetska organizacija za zaštitu prirode, povodom Međunarodnog dana močvara.
U Centru za životnu sredinu Banjaluka kažu da bi bilo previše uprošteno ovu ocjenu tumačiti kao znak da su bare i močvare svuda u svijetu, pa i u Republici Srpskoj, više ugrožene nego Amazon, jer se ipak radi o ”različitim vrstama opasnosti”. Ipak, situacija je alarmantna, pa valja spasavati što se još spasti može.
Za Bardaču, prirodno blago, koje je još sedamdesetih godina prošlog vijeka uvršteno u Ramsarsku listu svjetske prirodne baštine, već je prekasno.
”Bardača je uništena, ona više ne postoji kao močvarno područje, jer je tamo sada poljoprivredno zemljište. Tu se više, nažalost, nema šta spasavati. Izgubili smo je zauvijek”, kaže Jugoslav Jevđić, asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu. Aktivisti ovog centra su ranije, godinama upozoravali da Bardači prijeti uništenje, ali njihovi apeli nisu pomogli.
Ekolozi sada ulažu napore da se spasu preostala dva močvarna područja u Srpskoj: Tišinu kod Šamca i Gromiželj kod Bijeljine.
Na području Tišine u toku su dva projekta, koje provode dvije ekološke organizacije, a cilj je isti: da se močvara spasi od propadanja. Prvi zadatak je oteti je od takozvanih invazivnih vrsta, među kojima je najagresivniji bagremac.
”Ove biljke ne potiču sa naših prostora, stigle su ovamo na različite načine, uglavnom iz Sjeverne Amerike i izuzetno se brzo šire, gutaju prostor i “progone” druge, autohtone biljke, a sa biljkama nestaju i životinjske vrste karakteristične za močvare”, kaže Jevđić.
Tišina je mogla zaštititi Šamac od poplava
Ekolozi tvrde da je uz širenje biljaka, koje ne spadaju u ovaj prostor, močvarno područje Tišina kod Šamca, ugroženo i dugogodišnjim taloženjem mulja.
”Zbog svega ovog smanjena je sposobnost upijanja ogromnih količina vode. Da je Tišina bila u dobrom stanju 2014. godine, ona je mogla apsorbovati vodu iz Save i u dobroj mjeri ublažiti posljedice poplave, koje su u Šamcu bile katastrofalne”, objašnjava Jugoslav Jevđić.
/Srpskainfo/
