Najavljeno pogoršanje vremenskih prilika za četvrtak, uz kišu, pad temperature i mogućnost ranog mraza, ponovo je uznemirilo voćare u Gradišci i Potkozarju. Posebno su ugroženi zasadi koštičavog voća i kruške, koji se nalaze u osjetljivoj fazi razvoja.
I dok stručnjaci upozoravaju na neophodnost preventivnih mjera, poput tretmana na bazi aminokiselina i korisnih mikroorganizama, voćari ističu da su te mjere ograničenog dometa ukoliko dođe do jačeg mraza. Kao jedina pouzdana zaštita i dalje se izdvajaju antifrost sistemi, koji funkcionišu na principu orošavanja, ali njihova primjena u praksi nailazi na ozbiljna ograničenja.
Na području Gradiške, od ukupno oko 700 hektara pod voćem, antifrost sistemi instalirani su na svega oko 100 hektara, odnosno u tek šest voćnjaka. Glavni problem predstavlja nedostatak vode, zbog čega većina proizvođača nije u mogućnosti da uvede ovaj vid zaštite.
Voćar Boro Agić iz Bistrice jedan je od rijetkih koji ima uslove za primjenu antifrost sistema zahvaljujući manjoj akumulaciji, te se nada da će uspjeti zaštititi svoj zasad. Međutim, većina njegovih kolega nema tu mogućnost. Dodatno nezadovoljstvo među voćarima izaziva činjenica da su ranijih godina dobijali obećanja od Vlade i resornog ministarstva o izgradnji dvije do tri akumulacije na području Gradiške, koje bi služile upravo za potrebe navodnjavanja i zaštite od mraza. Ta obećanja, kako tvrde proizvođači, do danas nisu realizovana.
Jedan od primjera je i Nikola Vukota iz Trebovljana, koji je u svom voćnjaku izgradio kompletnu sekundarnu mrežu za navodnjavanje. Ipak, sistem nikada nije stavljen u funkciju, jer u ovom selu nema dostupnih izvora vode za snabdijevanje.
Stručnjaci upozoravaju da bez sistemskog rješavanja pitanja navodnjavanja i izgradnje akumulacija voćarska proizvodnja ostaje izložena velikim rizicima. U suprotnom, svaki najavljeni pad temperature, poput današnjeg, za proizvođače predstavlja novu neizvjesnost i potencijalne gubitke.
Ukoliko se trenutna situacija ne promijeni, voćari strahuju da bi dugoročno mogli odustajati od proizvodnje, što bi imalo negativne posljedice ne samo po lokalnu ekonomiju, već i po ukupnu poljoprivrednu sliku ovog kraja.
