Afrička kuga svinja širi se Hrvatskom i Srbijom, potvrđeni su slučajevi i u FBiH, a prema posljednjim informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, resora za veterinastvo, na teritoriji Republike Srpske nije potvrđen nijedan slučaj pojave ove zarazne bolesti.
Iz Regionalnog udruženja svinjogojaca Gradiška, Srbac, Laktaši i Prnjavor saglasni su sa informacijom da na teritoriji Republike Srpske kao i području koje pokriva ovo udruženje nema potvrđenih slučajeva zaraze ali izražavaju negodovanje zbog manjka preventivnih mjera koje preduzimaju nadležna tijela sa nivoa BiH.

“Zabrinuti smo činjenicom da na graničnom prelazu Gradiška nisu postavljene dezinfekcione barijere, a imamo informaciju da je vršen transport prasadi za Srbiju zbog nemogućnosti istog preko graničnih prelaza u Vukovarsko-sremskoj županiji gdje su registrovani slučajevi afričke kuge. Dok se farmeri pridržavaju strogih mjera koje su naložene od strane nadležnog ministarstva u Vladi RS i Kancelarije za veterinarstvo BiH, imamo ozbiljne propuste i rizik da se bolest vrlo lako proširiti putem transporta prilikom ulaza u BiH. Pojava antraksa i bruceloze u Hrvatskoj kod goveda, takođe je prijetnja unosa bolesti koja bi mogla nanijeti ozbiljne štete uzgajivačima u Republici Srpskoj”, rekao je Cvjetković.
Nešto složenija situacija je u Federaciji BiH gdje su u Vitezu zabilježeni slučajevi afričke kuge, a na području Sanskog Mosta i Ključa bruceloze kod goveda.
Pad tražnje za prasećim i svinjskim mesom.
Pored svih poteškoća, dodatni problemi su prisutni i kada je u pitanju trenutni pad tražnje za prasadima i tovnim svinjama, što je prema riječima Cvjetkovića neočekivano za ovaj period.
“U ljetnjem periodu bi trebalo da je potražnja za svinjskim mesom nešto veća. Evidentno je da uvoz i dalje guši domaću proizvodnju”, istakao je Cvjetković i dodao da se cijene prasadi kreću oko 5,5 KM/Kg žive vage, dok je cijena tovnih svinja oko 3,5 KM/ Kg žive vage, plus PDV.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pozvali su farmere u Srpskoj da se maksimalno pridržavaju biosigurnosnih mera, a kada je riječ o prometu živih životinja pozvali su nadležne da učine sve kako bi se ova bolest suzbila.
Podsjećamo, prvi slučaj afričke kuge svinja u Republici Srpskoj zabilježen je 2023. godine na području Semberije i od tada je eutanazirano oko 50.000 životinja, a za naknadu štete resorno ministarstvo je izdvojilo oko 30 miliona.
Kada je u aprilu mjesecu na području EU zemalja, Mađarske, Njemačke i Slovačke bila proglašena pojava bolesti slinavka i šap kod papkara, nedaleko od graničnog prelaza Gradiška postavljen je dezinfekcioni punkt, pa je opravdano pitanje zašto to nije učinjeno i u ovim novim okolnostima.













