Dok cijene hrane, režija i drugih životnih potrepština nastavljaju da rastu, sve je teže uskladiti kućni budžet sa svakodnevnim troškovima. Ni građani Gradiške nisu izuzetak, a podaci za Republiku Srpsku pokazuju da veliki broj domaćinstava nema dovoljno novca ni za nepredviđene izdatke od 400 KM.
Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa za avgust 2026. godine iznosila je 2.936,62 KM, dok su potrošačke cijene u istom mjesecu bile za pet odsto više nego godinu ranije.
Za četvoročlanu porodicu u Gradišci to znači da je za pokrivanje hrane, stanovanja, komunalija, prevoza, odjeće i ostalih potreba neophodan značajan mjesečni prihod.
Poseban problem predstavljaju neplanirani troškovi, poput popravke automobila, kvara kućanskih aparata ili kupovine lijekova. Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku, čak 64,1 odsto domaćinstava u Republici Srpskoj nije moglo priuštiti iznenadni izdatak od 400 KM.
Iako se ovaj podatak odnosi na cijelu Republiku Srpsku, a ne isključivo na Gradišku, on ukazuje na finansijsku nesigurnost s kojom se suočava veliki broj građana.
Svaki deveti stanovnik Srpske živio ispod linije siromaštva
Prema Anketi o potrošnji domaćinstava za 2021. i 2022. godinu, stopa relativnog siromaštva u Republici Srpskoj iznosila je 11,2 odsto. Procijenjeno je da je ispod relativne linije siromaštva živjelo 125.656 stanovnika, odnosno približno svaka deveta osoba.
Ovi podaci ne predstavljaju trenutno stanje u 2026. godini, ali pokazuju koliko je dio stanovništva bio finansijski ugrožen već u vrijeme sprovođenja istraživanja.
Posebno su pogođena domaćinstva bez zaposlenih članova, kao i starije osobe koje žive same. Stopa siromaštva među domaćinstvima čiji je nosilac nezaposlen i traži prvo zaposlenje iznosila je 30,5 odsto, dok je među samcima starijim od 65 godina bila 20,2 odsto.
Ni osnovne potrebe nisu svima dostupne
Finansijske poteškoće ne ogledaju se samo u nemogućnosti štednje. Prema istom istraživanju, 50,7 odsto domaćinstava u Srpskoj nije moglo priuštiti sedmodnevni godišnji odmor, dok 10,1 odsto nije imalo mogućnost da svaki drugi dan obezbijedi obrok s mesom, ribom ili odgovarajućom zamjenom.
Čak 7,2 odsto domaćinstava nije moglo obezbijediti adekvatno grijanje, što je posebno zabrinjavajuće pred početak zimske sezone.
Posljedice finansijskih problema osjećaju i djeca. Među domaćinstvima s djecom, 25,8 odsto nije moglo priuštiti redovne slobodne aktivnosti, dok 21,4 odsto nije imalo novca za školske izlete i druge aktivnosti koje zahtijevaju dodatna izdvajanja.
Dok statistika bilježi rast cijena, ostaje pitanje koliko prosječna porodica u Gradišci može izdvojiti za bilo šta osim osnovnih životnih potreba.
