Povećanje materinskog dodatka u Republici Srpskoj sa 406 na 746 KM predstavlja jednu od najvećih promjena u sistemu dječije zaštite u posljednjih nekoliko godina.
Ova odluka, kojom će biti obuhvaćeno oko 3.900 majki, izazvala je brojne reakcije javnosti i političkih aktera – od pozdrava zbog značajne finansijske podrške porodicama, do kritika da pojedine kategorije roditelja i dalje ostaju zapostavljene. Dok iz Vlade poručuju da je riječ o nastavku pronatalitetne politike i jačanju podrške majkama i djeci, opozicija i dio javnosti smatraju da su potrebna još veća izdvajanja kako bi pomoć bila usklađena sa rastom životnih troškova i inflacijom.
“Za oko 3.900 majki koje su trenutno korisnice materinskog dodatka u Republici Srpskoj slijedi značajno povećanje iznosa ovog prava, i to za oko 84 odsto. Umjesto dosadašnjih 406 KM, korisnice materinskog dodatka ubuduće će primati 746 KM. Za realizaciju ove mjere u ovoj godini biće izdvojeno dodatnih 8.000.000 KM. Na ovaj način Vlada Republike Srpske nastavlja sa planiranim konkretnim mjerama podrške porodicama, majčinstvu, pronatalitetnoj politici, kao i unapređenja sistema dječije zaštite”, saopšteno je juče iz Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi RS.
Dodaju da materinski dodatak predstavlja jedno od najvažnijih prava iz sistema dječije zaštite i namijenjen je prvenstveno nezaposlenim porodiljama i majkama, kao podrška u prvim mjesecima nakon rođenja djeteta.
“Povećanjem materinskog dodatka Vlada Republike Srpske jasno pokazuje da su podrška porodici i briga o majkama i djeci među najvažnijim prioritetima institucija Republike Srpske. Pitanja unapređenja položaja porodica, majki i djece u Republici Srpskoj moraju biti iznad političkih zloupotreba i predmet odgovorne i ozbiljne politike koju Vlada Republike Srpske u kontinuitetu sprovodi”, dodaju.
Narodna poslanica Tanja Vukomanović rekla je da povećanje materinskog dodatka dolazi nakon osam godina.
“Ovo je još jedan dokaz da se pritisak javnosti isplati. Nastavljamo borbu i za ostale kategorije, jer se još jednom pokazalo da glas javnosti i pritisak građana itekako ima snagu”, dodala je ona.
Sramno i nedovoljno
Ističe da za razliku od materinskog dodatka, koji je značajno povećan, naknada koju primaju nezaposleni roditelji četvoro i više djece povećana je za svega 50 KM.
“To je sramno i nedovoljno, jer 50 maraka danas ne znači mnogo, pogotovo višečlanim porodicama. Ovakvo povećanje više liči na ruganje nego na stvarnu podršku porodicama koje nose najveći teret. Iznos koji primaju treba da bude najmanje u visini minimalne plate, odnosno 1.000 KM. Ni to nije dovoljno, ali bi bar predstavljalo konkretno povećanje koje bi porodicama značilo”, ističe ona.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da je povećanje materinskog dodatka još jedna velika pobjeda i dokaz da se svaka iskrena i uporna borba isplati.
“Za povećanje materinskog dodatka borimo se već godinama. Prije godinu dana podnijeli smo inicijativu Vladi Republike Srpske sa jasnim zahtjevom da materinski dodatak bude u visini minimalne plate. Nastavićemo biti istrajni u toj borbi, jer visina dodatka od 746 KM jeste značajan pomak, ali nije dovoljno da prati sve veće troškove života i inflaciju koja svakodnevno opterećuje naše porodice. Takođe, smatramo da povećanje izdvajanja za nezaposlene majke sa četvoro i više djece za svega 50 KM nije dovoljno i da ovaj dodatak mora biti srazmjeran nivou minimalne plate, na čemu ćemo i dalje insistirati. U narednim danima razgovaraćemo sa onima čiji se glas mora mnogo jače čuti – sa našim majkama”, istakao je Stanivuković.
Izborna godina
Iako je skok od 84 odsto na papiru impresivan, tajming ove odluke teško se može posmatrati izvan konteksta izborne godine. Praksa “tempiranja” socijalnih davanja pred izbore dobro je poznata na domaćoj političkoj sceni, što potvrđuju i oštre reakcije opozicije koja podsjeća da je pritisak javnosti trajao godinama.
Sa 746 KM majke će lakše prebroditi prve mjesece sa bebom, ali u ambijentu gdje su cijene osnovnih životnih namirnica udvostručene, ova pomoć i dalje kaska za realnim potrebama. Izborna kampanja je očigledno ubrzala odluke u Vladi, ali dugoročna demografska obnova zahtijeva stabilne ekonomske uslove, a ne samo predizborne pakete pomoći.
