U prethodnim člancima ukazivali smo na problematiku integracije stranih radnika u naše društvo. U ovom članku želimo da predstavimo neka iskustva iz EU koja su vezana za zapošljavanje stranih radnika u njihovim kompanijama. U današnjem globalnom društvu, zapošljavanje stranih radnika postaje sve češće i korisnije za kompanije koje traže visokokvalitetnu radnu snagu. Postoji mnogo razloga zašto bi kompanije trebale razmotriti zapošljavanje stranih radnika, uključujući raznolikost u radnoj snazi, veće mogućnosti za poslovni uspjeh i ekonomsku korist.
Prema podacima Eurostata, broj stranih radnika u Evropskoj uniji poslednjih godina značajno raste. U 2024. godini oko 7,4 miliona građana EU radilo je u nekoj drugoj državi članici Evropske unije, dok milioni radnika dolaze i iz zemalja van EU. Tokom 2025. godine broj stranih radnika i stanovnika rođenih van Evropske unije dostigao je rekordan nivo od oko 64,2 miliona ljudi. Prema istraživanjima, među državama EU najveći procenat stranih radnika u odnosu na broj stanovnika imaju Švedska, Irska i Holandija.
Najveći broj stranih radnika nalazi se u ekonomski najrazvijenijim državama Evropske unije:
- Njemačka — oko 2,7 miliona stranih radnika iz drugih država EU,
- Španija — približno 900 hiljada stranih radnika.
- Italija — oko 700 hiljada zaposlenih stranaca.
- Francuska — više od 600 hiljada stranih radnika iz drugih članica EU.
Najmanje zaposlenih stranih radnika u Evropskoj uniji uglavnom imaju države istočne i južne Evrope, gde je tržište rada manje privlačno za migrante zbog nižih plata i slabije ekonomije. Prema podacima Eurostata i istraživanjima za 2025. godinu, među državama sa najmanjim učešćem stranih radnika izdvajaju se:
- Grčka— oko 8% zaposlenih u stranim kompanijama i veoma nizak udeo stranih radnika.
- Rumunija — mali broj stranih radnika zbog masovnog odlaska domaće radne snage u zapadne zemlje EU.
- Bugarska — nizak procenat stranih zaposlenih i slabiji priliv migranata.
- Slovačka — iako broj stranih radnika raste, i dalje je među nižima u EU.
Najviše stranih radnika i dalje zapošljava Njemačka posebno u industriji, zdravstvu, građevinarstvu i IT sektoru. Njemačka je tokom 2024. godine izdala više od 56 000 “EU Blue Card“ dozvola za visokoobrazovane strane radnike, što predstavlja čak 72% svih izdatih dozvola u EU.
Podaci iz 2026. godine pokazuju da evropske države i dalje imaju veliku potrebu za stranom radnom snagom zbog starenja stanovništva i manjka domaćih radnika. Najveća potražnja postoji u sektorima zdravstva, građevinarstva, transporta, turizma i informacionih tehnologija.
Jedna od najvažnijih prednosti zapošljavanja stranih radnika jeste popunjavanje nedostatka radne snage. U mnogim državama Evropske unije domaće stanovništvo nije dovoljno brojno da zadovolji potrebe tržišta rada. Posebno je izražen problem u poslovima koje domaći radnici često izbegavaju zbog težine rada ili nižih plata.
Prije svega, zapošljavanje stranih radnika može donijeti veliku raznolikost, jer radnici koji dolaze iz različitih zemalja i kultura mogu ponuditi nove i inovativne perspektive, ideje i pristupe poslovanju. U međunarodnim timovima zaposleni mogu učiti jedni od drugih, što povećava kreativnost i inovativnost u kompanijama. Ova raznolikost može pomoći kompanijama da se bolje prilagode globalnom tržištu, te da osiguraju kvalitetniju uslugu svojim klijentima.
Druga prednost zapošljavanja stranih radnika je povećanje konkurentnosti kompanije. Strani radnici obično imaju posebne vještine, znanja i iskustva koja su značajna za kompaniju.
Također, strani radnici obično su fleksibilniji i prilagodljiviji od lokalne radne snage. Oni su spremni raditi u različitim uslovima i okruženjima, a većina njih također je vrlo motivisana i predana svom poslu. Motivacija je svako ključna u njihovoj produktivnosti, a često je potreba za što bržom integracijom i boljom zaradom, koju svaki mjesec šalju svojoj porodici, ključni razlozi zašto su takvi radnici fleksibilniji na često i otežane uslove rada od lokane radne snage.
Zapošljavanje stranih radnika također ima pozitivan uticaj na ekonomiju zemlje. Veći broj zaposlenih znači i veće porezne prihode, a to može pomoći u rješavanju ekonomskih problema i osigurati dugoročni rast. Takođe, kroz poreze i doprinose učestvuju u finansiranju zdravstvenog i penzionog sistema država u kojima rade. Ovo je posebno važno za zemlje Evropske unije koje imaju veliki broj starijeg stanovništva i sve manje mladih radnika. Ova činjenica je svakako važna i kada je u pitanju naše društvo i zapošljavanje stranih radnika u našim kompanijama.
Pored ekonomskih koristi, zapošljavanje stranih radnika može imati i pozitivan društveni uticaj. Multikulturalno okruženje doprinosi većem razumjevanju među narodima i razvoju tolerancije. Ljudi različitog porijekla imaju priliku da sarađuju, upoznaju druge kulture i razvijaju međusobno poštovanje. Takva raznolikost može obogatiti društveni život i doprinijeti stvaranju otvorenijeg i modernijeg društva.
Uz navedene prednosti, važno je naglasiti i da zapošljavanje stranih radnika ima i neke izazove i moguće negativne posljedice. Na primjer, moguće je da dolazak stranih radnika u nekim sektorima može negativno uticati na cijene radne snage i izazvati otpor domaćih radnika koji se osjećaju zapostavljeno. Također, važno je osigurati da strani radnici poštuju radne zakone i propise, kako bi se spriječili slučajevi iskorištavanja. Mnoge države Evropske unije poučene ovim iskustvima već razvijaju programe integracije i zaštite prava stranih radnika kako bi se obezbedili jednaki uslovi rada i života za sve zaposlene.
Sva ova iskustva mogu biti poučna i našim kompanijama prilikom zapošljavanja stranih radnika i što bolje integracije u naš društveni sistem.
