Od novog popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, po svemu sudeći, neće biti ništa ni tokom 2026. godine. To znači da će i Gradiška, kao i ostatak države, nastaviti da funkcioniše na osnovu podataka starih više od decenije.
Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnika, dok je Gradiška imala 51.727 stanovnika. Konačni rezultati tog popisa objavljeni su tek 30. juna 2016. godine. Od tada novih zvaničnih podataka nema.
Zašto nema popisa?
Iz Agencije za statistiku BiH za “Nezavisne novine” potvrđeno je da nisu ispunjeni uslovi za organizaciju novog popisa stanovništva.
“Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa, te jasno usaglašenog pristupa, nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, naveli su iz Agencije.
Kao ključni problemi izdvajaju se:
- politička i institucionalna složenost sistema,
- nedostatak političke volje i konsenzusa,
- visoki finansijski zahtjevi,
- metodološke i pravne nesuglasice,
- neusaglašen pristup unutar statističkog sistema.
Popis, podsjećanja radi, zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju.
Šta to znači za Gradišku?
Za lokalne zajednice poput Gradiške, izostanak popisa ima vrlo konkretne posljedice. Grad se i dalje oslanja na podatke iz 2013. godine, iako je evidentno da su se demografske prilike značajno promijenile, od migracija do starenja stanovništva.
Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović upozorava da problem nije samo u ukupnom broju stanovnika.
“Nije samo u pitanju ukupan broj stanovnika, nego starosna struktura, obrazovna struktura i tako dalje. Sve su to parametri koji su veoma važni za bilo kakva strateška planiranja”, rekao je Ferhatbegović za “Nezavisne novine”.
On naglašava da bilježimo pad broja stanovnika i konstantan rast prosječne starosti, dok nemamo precizne parametre za planiranje mjera.
“To je izuzetno zabrinjavajuće”, poručuje Ferhatbegović.
Za Gradišku to znači da se razvojne strategije, planiranje budžeta, školske mreže, zdravstvenih kapaciteta i socijalnih politika zasnivaju na zastarjelim pretpostavkama.
Region se prebrojao, BiH nije
Dok su sve zemlje okruženja sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, BiH je ostala izuzetak. Stručnjaci ističu da je popis osnovni strateški dokument za planiranje demografskih, ekonomskih i socijalnih politika.
Privrednici su u javnim istupima više puta naglasili da bez tačnih podataka nema ozbiljnog planiranja investicija i razvoja.
Političko pitanje bez odgovora
Rejhana Dervišević, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nedavno je postavila poslaničko pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, da li je u planu za 2026. godinu iniciranje donošenja novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Derviševićeva je upozorila da nesprovođenje novog popisa direktno utiče na kvalitet javnih politika, planiranje budžeta, izradu razvojnih strategija i usklađivanje sa obavezama u procesu evropskih integracija.
“Bez pouzdanih i aktuelnih statističkih podataka, institucije vlasti donose odluke na osnovu zastarjelih pretpostavki, što može dovesti do neefikasne raspodjele resursa i pogrešnog planiranja obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i infrastrukturnih politika”, navela je Derviševićeva.
Gradiška i dalje čeka
Dok se političke rasprave vode na državnom nivou, Gradiška, kao i druge lokalne zajednice, ostaje bez ključnog alata za planiranje budućnosti.
Ako se trendovi odlaska stanovništva i starenja populacije nastavljaju, a novi podaci izostaju, lokalne vlasti će i dalje biti primorane da planiraju razvoj grada na osnovu brojki koje su stare više od 13 godina.
