Mladi banjalučki sociolog Vedran Francuz u intervjuu za Skener.info govorio je kako srediti stanje u našem društvu, da li će se talas promjena iz Crne Gore preliti u BiH, da li opozicija treba da promijeni strategiju djelovanja, kakvu poruku šalje SDS postavljanjem uglednog privrednika Milana Radovića za zamjenika predsjednika…
Hoće li se talas promjena započet 2020. godine u Crnoj Gori, 2021. preliti u Bosnu i Hercegovinu?
FRANCUZ: Političke tranzicije na Balkanu su započele s Makedonijom i Crnom Gorom. Sigurno da ovaj talas nastavlja svoje kretanje i ka Bosni i Hercegovini. Od kraja rata pa do ove godine svjedoci smo da politika čije ključne uloge pripadaju političarima s aktivnim djelovanjem više od dvije, tri decenije nema odgovore za moderne izazove koji se nalaze pred BiH i RS. Nažalost , iz stanja stagnacije prešli smo u nekim poljima u stanje nazadovanja. Porediti BiH s modernim zemljama EU odavno je nerealno, ali tužno je da ta poređenja više nisu moguća ni sa susjednim zemljama koje sve više napreduju na mnogim društvenim segmentima. Politička elita koja ne dopušta prirodnu smjenu generacija prelazi u autokratiju i na primjerima mnogih partija možemo uvidjeti da njeni lideri svoju poziciju brane autokratski kao vladari u srednjem vijeku. Na prste ruke mozemo nabrojati partije koje su imale od svog osnivanja 5 i više predsjednika. Posledice ovakve politicke elite jeste maćehinski odnos prema institucijama i cijelom drustvu, a to je da donosioci odluka se nalaze van institucija što čini takvo drustvo bez perspektive i progresa. Društvo u kome se ne poštuju politička i etička načela, već se o njima samo raspravlja u domenu teorije je društvo stagnacije i propadanja.
Ima li na vidiku novih lica, stručnih, obrazovanih…
Jedna od potreba ovakve zajednice i čvrstih odgovora ovakvoj političkoj eliti jesu nove politike, nova lica s akcentom na stručnost, obrazovanje i ljude koje narod prepoznaje kao ličnosti koji njeguju moralne i etičke vrijednosti. Kruženje elita je nezaustavljiv proces. Svjedoci smo da je istorija groblje aristokratije i zasigurno će se to desiti i u BiH – da će do smjene elite doći, međutim ključno ko će tu smjenu i političku tranziciju nositi. Da li će biti nasljedna gdje će lideri birati svoje nasljednike ili će ta smjena biti prirodna na način da se ponudi iskrena promjena kursa politika a time i odnos prema insitucijama , državi i društvu uopšte od strane generacije koja razumije nove globalne izazove. BiH, a samim tim i Republika Srpska ne smiju postati ostrvo, meta i eksperiment međunardone politike. Tome se može oduprijeti samo ako građani među sobom prepoznaju ljude koji znanjem mogu zaustaviti sve pomenute negativne pojave. Možda u ovom trenutku je utopija, ali meritokratija sigurno mora biti politički ideal opozicije ukoliko želi učiniti napokon nešto za ovaj narod. Narodi u BiH i Republici Srpskoj su imali tešku prošlost zajedno s svojim predacima, ali uvjeren sam da je u narednoj deceniji jedna od poslednjih prilika , da se ovom društvu i njegovim članovima pruži bolji život.
Kako srediti stanje u našem društvu? Prije svega u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti?
FRANCUZ: Svaka država počiva na tri stuba vlasti koja supotpuno odvojena: Zakonodavna, Izvršna i Sudska. Nažalost u ova tri stuba izvor moći nije u njima nego u političkim partijama , odnosno njenim političkim elitama na čijem vrhu su lideri. Izvršna, zakonodvana i sudska vlast su srasle u jednu zbog pokroviteljstva autoritativno lidera. Zbog toga potrebna je promocija seta Zakona, prije svega na nivou BiH, koji će učiniti ova tri stuba odvojenim. Ključna stvar da se u tome sve više govori u javnosti zahvaljujući medijima koji dobijaju napokon sagovornike i u određenim partijama. Izbori 2022 mogu biti odlična prilika da se ovi Zakoni počnu usvajati jer sadašnja većina na nivou BiH nije kreirana na političkim principima i programu , nego klasičnoj trgovini pozicija kojom su i sebe sami doveli u pat poziciju a time i cijelu zajednicu. Talas promjena donekle je zahvatio Federaciju i vidimo već nova lica posebno u Sarajevu kao najvećem kantonu. A kada pričamo o RS nadu opoziciji i političkim promjenama su dali pobjede mladih ljudi u Bijeljini i Banja Luci , ali i novih lica u Brodu, Modriči.
Da li bi opozicija u Srpskoj trebalo da promijeni svoju strategiju djelovanja?
FRANCUZ: Sigurno da SNSD i dalje je jedna od najorganizovanijih partija i da je to jedna od činjenica zbog čega su osvojili veliki broj glasova. Ali s druge strane ne vidimo nove politike, i sigurno da će u narednom periodu zbog toga doći do određenih sudara oko tih politika, ne samo u vrhu nego i na dnu piramide. Mnogi problemi u velikim vladajućim partijama se bacaju pod tepih, ali u jednom trenutku tepih postaje mali. U masovnim liderskim partijama mnoge lisice se kriju iza lidera, i oni često su najodgovorniji za mnoge afere i korupcije. Zbog toga opozicija mora promjeniti strategiju i prestati kriviti samo jednog čovjeka ili dva čovjeka. Priča o korupciji i kriminalu građanima nije bila dovoljna da stane prethodnih godina u većem kapacitetu iza opozicioni partija. Građani očekuju jasan, sadržajan, konkretan program koji će im dati nadu da alternativa nudi bolje ali za njih je važno da čuju ko su ti nosioci politika. Ovi izbori su pokazali da je dijelom to moguće. Opozicija sada mora napraviti prekompoziciju a prije svega SDS kao najveća partija.
Uprkos sve što je preživio u posljednje dvije decenije SDS je i dalje jaka politička snaga u RS. Odakle crpi snagu?
FRANCUZ: SDS je sigurno i dalje lider opozicije bez obzira na loš rezultat u Banja Luci, Doboju, Zvorniku i dijelu krajine. Ono što je ključno kod SDS jeste taj fenomen preživljavanja u gotovo nemogućim uslovima. Poslednjih 30 godina možemo reći da je SDS medicinski fenomen, koji je preživio sječu kadrova od strane visokog predstavnika, blokadu žiro računa, političku kupovinu kadrova od strane vlasti i svakako djelovanje u opoziciji više od 15 godina u R. Srpskoj. Gdje je snaga? Zasigurno u ideji koju i danas slijedi veliki broj članova i simpatizera. SDS mozda najveći problem ima u svom razvoju. Prvo je to bio pokret pa onda stranka i možemo slobodno reći da je SDS negdje u procesu od pokreta do moderne stranke zapeo u poslednjoj fazi a to je političko organizovanje zasnovano na disciplini. SDS mora doživjeti katarzu u svom djelovanju i organizovanju. Ukoliko u narednom periodu SDS to uspije, onda će zajedno s partnerima kao što su PDP, DNS i ostale manje opozicione grupacije zadati ozbiljan odgovor 2022 vladajućoj koaliciji.
Kakvu poruku SDS šalje dovođenjem uglednog privrednika Milana Radovića na mjesto zamjenika predsjednika stranke?
FRANCUZ: Ulazak Milana Radovića u politiku, a time i u SDS je pozitivan iz dva razloga jer šalje poruku da na političkoj sceni je vrijeme da se više počnu uključivati ostvareni i uspješni ljudi u privredi, struci. A drugi razlog jeste profil Milana Radovića. On kao dokazani menadžer funkcioniše na principu rada, reda, discipline i odgovornosti, ali ne na način da se ugrožavaju slobodni ljudi i njihove ideje, nego naprotiv da ih podstiče i afirmiše. SDS odavno nije imao u svom užem rukovodstvu ovakav profil političara i zasigurno da će svojom energijom i znanjem započeti neophodnu reformu i smjenu generacija u Banja Luci i Krajini. Sigurno da ovim političkim potezom imenovanjem za svog zamjenika Šarović je dao vjetar u leđa ovoj organizaciji u Banja Luci i Krajini. U narednom periodu za očekivati da će SDS otvoriti vrata za nova pojačanja kako na polju infrastrukture tako i na polju kadrovske politike jer od nje ovisi će program koji građanima može uliti nadu da Srpska i a samim tim i BiH mogu biti bolje mjesto za život.
