Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik prepodobne mati Angeline, srpske svetiteljke koja je ostala upamćena po mudrosti, obrazovanju, dobročinstvu i teškom životnom putu.
Prije nego što se zamonašila zvala se Angelina Branković. Bila je ćerka Đorđa Arijanita Komnina, srednjovjekovnog gospodara oblasti Konjuha i Škumbe, a udajom za Stefana Brankovića postala je dio jedne od najznačajnijih srpskih srednjovjekovnih porodica.
U narodnoj tradiciji ostala je zapamćena kao izuzetno obrazovana, mudra i lijepa žena, za koju se govorilo da još od djetinjstva nije “ispuštala knjigu iz ruku“.
Za slijepog Stefana Brankovića, sina despota Đurađa Brankovića, udala se u novembru 1460. godine. Nakon kratkog boravka u Albaniji, porodica je život nastavila u Italiji, gdje su živjeli u siromaštvu.
Život mati Angeline obilježile su velike tragedije. Nadživjela je supruga, oba sina i ćerku Maru, a čak tri puta bila je prinuđena da prenosi mošti svog muža. Dio života provela je u progonstvu, daleko od zemlje kojoj je pripadala.
Nije pouzdano poznato kada se zamonašila. Uprkos siromaštvu u kojem je živjela, ostala je upamćena kao ktitorka brojnih manastira, dok je posljednje godine života provela u molitvi i tišini, bdijući nad moštima supruga i sinova.
Preminula je 1520. godine. Prvobitno je sahranjena u svom manastiru Sretenju, a njene mošti kasnije su prenesene u manastir Krušedol, gdje su položene zajedno sa moštima njenog sina Jovana. Turci su 1716. godine zapalili Krušedol i mošti porodice Branković.
