Fondacija Friedrich Ebert, Centar za međunarodne odnose iz Banjaluke i naše udruženje “Mikro mreža” organizovali su naučni web seminar pod nazivom „Nova metodologija – klasterski pristup i proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan“.
Cilj seminara je bio razgovor o trenutnom odnosu Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, stanju kada su u pitanju pregovori o eventulanom proširenju EU i novi metod pristupa u obliku klastera.
Zajedno sa gostima, detaljno je analiziran i uticaj konflikta između država na potencijano članstvo u EU.
Gosti panela bili su stručnajci iz oblasti međunarodnih odnosa: Igor Davidović iz Centar za međunarodne odnose Banjaluka, Prof. dr Duško Lopandić, iz Foruma za međunarodne odnose Beograd, Momčilo Radulović, iz Evropskog pokreta Crne Gore, Đana Luša, sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Mara Hajduković, glavna urednica Radio Kozara Gradiška, te prof. dr Miloš Šolaja, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.
Odmah na početku, u uvodnom izlaganju gosti su se osvrnuli na istorijske momente odnose njihovih zemalja kada su u pitanju pregovori sa Evropskom unijom. Pa je tako Igor Davidović poručio da Bosna i Hercegovina nije puno odmakla kada je u pitanju pristupanje EU od 2003. godine i Solunske agende, jer od tada do danas BiH čak nema ni status kandidata.
Sa druge strane Srbija ima status kandidata ali je problem s Kosovom, problemi unutar EU (Brexit, COVID-19, migracije) i uticaj trećih sila poput Rusije, Kine i Turske uticao na to da se od 2013. godine do danas na tom putu ništa značajnije nije promijenilo, kako je naglasio profesor Duško Lopandić.
Da je i Crna Gora daleko od članstva u EU, potvrdio je Momčilo Radulović, koji se osvrnuo na lošu politiku nove vlade Crne Gore, koja je promijenila čitav tim kojeg su činili pregovarači i ljudi koji poznaju EU integracije, što se posebno negativno odrazilo na odnose sa EU.
Da je EU okrenuta svojim problemima, potvrdila je i profesorica Đana Luša ističući da je sve više izražena politika odvraćanja od strane EU. No, dodala je da je Hrvatska tokom predsjedavanja Evropskom unijom 2020. godine ipak pokušavala da bude inicijator pregovora EU i Zapadnog Balkana organizujući niz multilateralnih sastanaka.
Uprkos komplikacijama u koje su zapali pregovori EU i zemalja Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija), prostora za sradnju ima, posebno na prekograničnom nivou. To je potvrdila Mara Hajduković, čiji je radio emitovao zajednički signal sa prekograničnim radio-stanicama u Hrvatskoj i tako privukao pažnju slušalaca.
Da je ključ problema u zemljama koje kucaju na vrata EU potvrdio je profesor Miloš Šolaja, koji je istakao da u BiH ne postoji želja političara za saradnjom sa EU, ona je samo deklarativna, što nanosi veliku štetu narodima u BiH.
U samoj diskusiji istaknut je značaj međudržavnih konflikta, koji usporavaju dodatno proces pridruživanja Evropskoj uniji. Konflikti prisutni u regionu se često koriste i u samoj retorici, što služi za dnevnopolitička prepucavanja, dok se suštinske promjene sistema ne dešavaju ni u jednoj od pomenutih zemalja Zapadnog Balkana.
Na kraju je zaključeno da je EU opredjeljena za proširenje na Zapadni Balkan, što pokazuje i klasterski pristup, kao ideja francuskog predsjednika Emanulea Makrona. Kada će momenat stvarnog proširenja zaista zadesiti ove zemlje nije poznato ali je na zemljama zadatak da naprave promjene u sistemu, što je težak i dugotrajan proces.
Kompletan web seminar možete pogledati u video prilogu.
Pratite ”Micro mrežu”:
