Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 15. februara, slave Sretenje Gospodnje, praznik posvećen unošenju Isusa Hrista u hram.
Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi 40. dana od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru.
Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Narodna vjerovanja i običaji
Ako je na Sretenje sunčan dan i medvjedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje sjenke, pa se vrate nazad, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja. Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i ljeto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže „Sretenje obretenje“.
Običaj je da se na Sretenje obavezno pale svijeće jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća.
Ovoga dana djevojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Vjeruje se da ako prvo sretne ‘crnog’, za takvog će se udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.
Pratite ”Micro mrežu”:
