Ovo je vrijeme kada se sigurno uveliko planira šta će se sijati na njivama, koja će biti struktura po usjevima, koje ćemo sorte i hibride posijati, kakva će biti zaštita i imamo li dovoljno vlage u zemljištu.
Nikako ne smijemo da zanemarimo prije svakog plana, činjenicu o količini vlage koja nam je bila na raspolaganju tokom cijele jeseni, a naročito u decembru i januaru. Svi znamo, da i uz primjenu svih pravovremenih agrotehničkih mjera, zimska vlaga čini temelj uspješnosti poljoprivredne proizvodnje. Od količine zimske vlage zavise mnoge agrotehničke mjere, a treba napomenuti da je visina prinosa direktno vezana za količinu iste. Podsetićemo da ove zime i nismo imali neki veći snijeg, iako ga svuda u okruženju ima. Pšenica sa svojim korjenovim sistemom već nailazi na dubine u kojima nema rezerve zimske vlage.
Da li je ova količina koju smo imali do sada dovoljna za visoke i stabilne prinose i profit?
Ne treba zaboraviti ni značajnu činjenicu da smo imali puno dana sa vjetrom, pijre svegajužnjakom, pa se pitanje samo nameće: koliko je uopšte vlage ostalo u našem zemljištu!?
Shodno tome, potrebno je voditi računa o zatvaranju brazde i čuvanju vlage, o odabiru sorte, hibrida, o vremenu sjetve, o planiranim agrotehničkim mjerama, o predusjevu koji može biti „problem“ i zbog pojave bolesti i korova na novom usjevu kao i o ostacima pesticida u zemljištu jer isti mogu biti veliki ograničavajući faktor uspješne proizvodnje. Potrebno je naglasiti, da izostanak neke od agrotehničkih mjera i predviđanja, nikako ne mogu biti nadoknađeni nekom drugom mjerom i da samo primjenom kompleksnih mjera možemo postići prave rezultate i visoke prinose.
