Najnovija poskupljenja u RS u martu 2026. godine donose osjetne promjene u troškovima života, a podaci Zavoda za statistiku otkrivaju procente rasta cijena u ključnim sektorima.
Prema najnovijim podacima Republičkiog zavoda za statistiku jasno pokazuju da iako prosječne plate bilježe realan godišnji rast, inflacija i dalje pritiska kućne budžete, naročito kroz troškove stanovanja i energenata, dok industrijska proizvodnja bilježi značajan pad.
Plate: Finansijski sektor na vrhu, ugostiteljstvo na dnu
Prosječna mjesečna neto plata isplaćena u martu 2026. godine iznosila je 1.644 KM. Iako je u odnosu na februar nominalno manja za 0,3%, na godišnjem nivou (u odnosu na mart prošle godine) plata je nominalno veća za 11,4%, što predstavlja realni rast od 6,2%. Prosječna bruto plata iznosila je 2.528 KM.
Najviša primanja zabilježena su u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja sa prosjekom od 2.194 KM, dok su najniže plate i dalje u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva, gdje prosjek iznosi tek 1.237 KM. Najveći skok plata u proteklih godinu dana ostvaren je u stručnim i tehničkim djelatnostima (18,2%) te u javnoj upravi (16,7%).
Inflacija: Stanovanje i energenti najveći udar na džep
Godišnja inflacija u martu iznosila je 4,9%, dok su cijene u odnosu na februar u prosjeku porasle za 1,4%. Statistički podaci potvrđuju ono što građani osjete na terenu – najviše je poskupjelo stanovanje.
- Stanovanje i energenti: Rast od 10,6% (ogrevno drvo i pelet skuplji za 19,4%, lož ulje za 16,8%).
- Zdravstvo: Porast od 9,6%, uz drastično poskupljenje bolničkih usluga.
- Prevoz: Cijene veće za 9,1% zbog rasta cijena goriva i maziva od 14,8%.
- Hrana: Zabilježen rast od 2,6%, pri čemu su bezalkoholna pića poskupjela za preko 13%.
Jedini sektor u kojem je zabilježen pad cijena na godišnjem nivou su odjeća i obuća (-1,9%), što se pripisuje sezonskim sniženjima.
Industrija i zaposlenost: Pad proizvodnje od 9,3%
Zabrinjavajući podaci stižu iz sektora industrije. Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u periodu januar-mart 2026. godine manja je za 9,3% u odnosu na isti period prošle godine. Iako je na mjesečnom nivou (mart na februar) zabilježen blagi rast od 0,5%, podaci o zaposlenosti u industriji pokazuju pad od 2,6% na godišnjem nivou.
Spoljnotrgovinska razmjena: Struja glavni izvozni adut
U prvom kvartalu 2026. godine, Republika Srpska je ostvarila izvoz vrijedan 1,24 milijarde KM (pad od 0,3%), dok je uvoz iznosio 1,89 milijardi KM (rast od 3,2%). Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 65,8%.
Glavni spoljnotrgovinski partneri su i dalje Srbija (18,8% izvoza, 16% uvoza), Hrvatska i Italija. Najznačajniji izvozni proizvod Srpske je električna energija, koja čini 10% ukupnog izvoza, dok se najviše uvoze naftna ulja.
/Buka/
