Poslodavci u Republici Srpskoj sve više, iako još ne u mjeri u kojoj bi trebalo, obraćaju pažnju na volonterske angažmane kandidata koji se prijavljuju na poslove, te volonterska knjižica ima sve veći značaj.
Saglasni su u ocjeni ovoga Snježana Blagojević i Saša Risojević, predstavnici Omladinskog centra “Zdravo da ste” i Udruženja “Nova generacija” iz Banjaluke.
Obrazac, odnosno volonterska knjižica, predviđen je Zakonom o volontiranju RS, a mladima koji traže prvo zaposlenje može biti od velikog značaja.
“Svako udruženje koje organizuje određenu volontersku aktivnost u obavezi je da vodi evidenciju o zaduženjima volontera i ostvarenom broju volonterskih sati. Mladi koji planiraju da svoje školovanje ili radni angažman nastave u inostranstvu, treba da znaju da se učešće u volonterskim programima dodatno vrednuje. Takođe, prilikom apliciranja za stipendije, kao i za različite neformalne edukacije mladima se povećavaju šanse ukoliko su bili uključeni u volonterske aktivnosti. Često je to jedan od kriterija”, pojašnjava Blagojevićeva za “Nezavisne”.
Navodi da bi prilikom pronalaska posla volonterska knjižica trebalo da bude plus, jer govori da je osoba bila aktivna i izvan sfere svog profesionalnog zanimanja, da je stekla dodatne vještine i kompetencije koje su izgrađene van sistema formalnog obrazovanja. Postoji određen broj poslovnih subjekata koji podržavaju ili i sami iniciraju društveno odgovorne projekte te žele da i njihovi zaposleni dijele iste ili slične vrijednosti.
Prema Risojevićevim riječima, u volontersku knjižicu upisuje se evidencija volonterskih sati, stečenih kompetencija, te predstavlja pokazatelj o proaktivnosti kandidata za posao, njegovim interesovanjima i sposobnostima.
“Mladim ljudima koji traže prvo zaposlenje ova knjižica može biti od velikog značaja jer će poslodavci imati mogućnost da steknu širu sliku o kandidatu i njegovom iskustvu, zbog čega kandidat često djeluje pripremljeniji”, priča on.
Misija Omladinskog centra “Zdravo da ste” je da pomaže ljudima u nevolji i onima kojima je potrebna podrška u razvoju, dok je “Nova generacija” aktivnostima usmjerena na promovisanje i zaštitu ljudskih prava, prvenstveno prava djeteta, te na implementaciju programa za zaštitu ugroženih kategorija.
Predstavnike ovih banjalučkih nevladinih organizacija pitali smo šta je njihove članove opredijelilo da se bave društveno korisnim radom bez novčane nadoknade, s obzirom na to da smo svjedoci da neki mladi ne žele raditi ni plaćen posao, a oni odgovaraju da je mnogo motiva.
“Mladi koji se uključuju u volonterske aktivnosti najčešće su motivisani željom za nekom promjenom, bilo da je riječ o njima samima ili da doprinesu promjenama u zajednici, te težnjama da korisno ispune slobodno vrijeme”, priča Blagojevićeva za “Nezavisne”.
Napominje da je volontiranje dobar način i da se steknu praktične vještine, te da se sve češće dešava da studenti različitih obrazovnih profila žele praksu da ostvare kroz uključivanje u volonterske aktivnosti Omladinskog centra.
“Razgovarajući sa volonterima u našem udruženju uviđam da se radi o mladim ljudima koji žele da budu korisni za svoju zajednicu i da doprinesu njenom razvoju. Takođe mnogi volonteri su svjesni da je angažman kod nas jedan od načina kako mogu da steknu korisno profesionalno iskustvo koje će ih pripremiti da sutra budu bolji u svom poslu”, objašnjava Risojević motivacije mladih.
Složni su predstavnici organizacija i da je volonterizam više od društveno korisnog rada, kako ga zakon definiše, odnosno da je to način da se praktikuju principi i vrijednosti poput solidarnosti, empatije, tolerancije, da se utiče na razvoj društva koje teži jednakosti i razvoju pojedinca do njegovih punih potencijala, te mladima koji bi željeli da postanu volonteri poručuju da su njihova vrata uvijek otvorena za sve one koji žele da se uključe u društveno odgovorne aktivnosti.
“Prostor Omladinskog centra namijenjen je upravo vama, mladim ljudima, da ostvarite svoje ideje! Zajedno možemo mnogo toga”, navodi Blagojevićeva.
Risojević dodaje da zainteresovani imaju mogućnost da se putem sajta Udruženja prijave i postanu volonteri na nekom od programa.
“Za kraj, mogu podijeliti lično iskustvo i reći da sam u oblast zaštite djece ušao kao volonter želeći da teorijskim znanjima sa fakulteta dam i praktičnu vrijednost. Volontirao sam godinu i po dana do prve ponude za posao u struci. Sklon sam reći da, ako bi trebalo da počnem ispočetka, opet bih izabrao volontiranje kao način za učenje i razvoj”, zaključuje Risojević.
Aktivnosti organizacija
Trenutni broj volontera uključenih u različite aktivnosti govori u prilog činjenici da su mladi Banjalučani prepoznali važnost društveno korisnog rada, te benefita koji on nosi – naime, organizacija “Zdravo da ste” broji 40 volontera, dok “Nova generacija” trenutno ima 12 zaposlenih profesionalaca iz oblasti zaštite djece.
Aktivnosti se u organizacijama odvijaju i u vrijeme pandemije virusa korona, te je u “Zdravo da ste” trenutno aktivan projekat “(Re)Sourcing the Dragočaj Community Center”, te “Manjine predstavljaju”.
“Nova generacija” sprovodi tri usluge koje su važne kako za lokalni, tako i državni nivo – dnevni centar, prihvatnu stanicu za djecu zatečenu u skitnji i/ili prosjačenju, te “Plavi telefon”, savjetodavnu liniju za djecu i mlade.
/Nezavisne/
