Ono što u BiH kupujemo u slobodnoj prodaji kao uobičajeni lijek protiv bolova, prehlade ili za smirenje, na granici sa Evropskom unijom može značiti “žestoku” kaznu za šverc supstanci koje se nalaze na listi opojnih droga. Neznanje se pred carinskim organima ne priznaje, a kazne za neprijavljivanje kućne apoteke mjere se u hiljadama evra.
Oprezno sa kafetinom
Jedna od najvećih zabluda domaćih putnika jeste da medicinska dokumentacija treba samo za “teške” lijekove. Najbolji primjer za to je kafetin, lijek koji se u bh. domovima masovno koristi za zubobolju ili glavobolju.
Kafetin u svom sastavu sadrži kodein, koji je derivat opijuma i nalazi se na zvaničnom popisu opojnih droga i psihotropnih supstanci. Zbog toga, unošenje ovog ili sličnih analgetika na teritoriju Hrvatske podliježe rigoroznim šengenskim pravilima. Ukoliko carinik u pretincu automobila ili ličnom prtljagu pronađe više pakovanja ovakvih tableta bez pokrića, lijekovi se trajno oduzimaju, a protiv putnika se pokreće hitan prekršajni postupak.
“Posjedovanje lijeka koji sadrži drogu, u količini većoj od dopuštene, ili bez odgovarajuće medicinske dokumentacije, te neprijavljivanje lijeka predstavlja prekršaj, a odnosni lijek se privremeno zadržava pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka pri Prekršajnom sudu, zbog prekršaja iz članka 59. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga”, navedeno je na zvaničnoj stranici hrvatske Carine.
Pravilo “pet dana” i obavezni papiri
Zakon o suzbijanju zloupotrebe droga Republike Hrvatske striktno definiše prenos lijekova koji sadrže psihotropne supstance. U ovu grupu spadaju i kod nas izuzetno popularni lijekovi za smirenje, anksiolitici, antidepresivi ili teži analgetici (poput Lexiliuma, Bensedina, Xanaxa, Bromazepama ili Tramadola).
Putnik koji prelazi državnu granicu smije kod sebe imati ove lijekove u količini neophodnoj za maksimalno pet dana lične upotrebe. Za svaku tabletu sa ovog spiska putnik je dužan posjedovati prepis istorije bolesti, važeći recept ljekara ili službenu potvrdu iz koje se jasno vidi da mu je ta terapija medicinski indikovana.
Izuzetak važi samo za teške bolesnike koji su na supstitucijskoj terapiji ili liječenju malignih bolesti, oni mogu unijeti količinu za najviše 15 dana, ali uz rigorozne kliničke nalaze, navedeno je na stranici Carie.
Šta je sa “običnim” lijekovima za prvu pomoć?
Ukoliko nosite standardne lijekove za redovnu hroničnu terapiju (npr. za visok pritisak, dijabetes ili kontracepciju), njih možete unijeti u količini dovoljnoj za najviše mjesec dana liječenja.
Međutim, i ovdje važi preporuka Carinske uprave Hrvatske, odnosno čak i za obične lijekove, ako prelazite količinu od jednog ili dva blistera koji su očigledno namijenjeni za prvu pomoć tokom samog puta, morate imati dokaz (uputstvo ljekara ili recept) koji potvrđuje da su lijekovi namijenjeni vama.
Svaki pokušaj skrivanja veće količine lijekova u fabričkim šupljinama vozila ili prtljagu tretira se kao neovlašten uvoz robe komercijalnog karaktera.
Kazne rigorozne
Ukoliko vas carinska kontrola uhvati u prekršaju, procedure su brze i skupe. Prema Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva EU, raspon kazni za fizička lica varira od težine samog prekršaja i količine pronađenih supstanci:
Za neprijavljivanje ili pokušaj sklanjanja tableta, kazne za fizička lica na licu mjesta iznose od 265 pa sve do 6.600 evra. U ozbiljnijim slučajevima, kada se procijeni da je riječ o namjernom švercu ili drastičnom prekoračenju dozvoljenih količina bez ijednog papira, kazne pred prekršajnim sudovima u Hrvatskoj sežu i do 13.300 evra.
Pravilo za povratak u Bosnu i Hercegovinu je slično, s tim da domaći Zakon o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga na ulazu u BiH dopušta posjedovanje lijekova sa psihotropnim supstancama za maksimalno sedam dana lične upotrebe, uz obavezan ljekarski nalaz, dok kazne za nepoštovanje ovog pravila u BiH iznose do 3.000 KM.
/Aloonline/
