Početak 2026. godine u Republici Srpskoj obilježen je nizom finansijskih udara na kućne budžete građana, ali je jedna promjena u zdravstvenom sistemu prošla gotovo neprimijećeno u javnosti. Pored povećanja cijena i uvođenja viših participacija za pojedine preglede, bolničko liječenje i dijagnostičke usluge, uvedeno je i novo pravilo u radu službi hitne medicinske pomoći koje mijenja dosadašnju praksu.
Kako je saopšteno iz Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, uvedena je naplata participacije u situacijama kada se pacijenti javljaju hitnoj medicinskoj pomoći, a ne radi se o hitnim zdravstvenim stanjima. Ova mjera, kako navode, ima za cilj da spriječi dugogodišnju praksu zloupotrebe hitnih službi, koje su mnogi koristili kao najbrži način da dođu do ljekara, upravo zato što za takve preglede nisu morali da plaćaju.
U praksi se često dešavalo da pacijenti sa lakšim tegobama, hroničnim problemima ili stanjima koja ne zahtijevaju hitnu intervenciju, dolaze u hitnu pomoć umjesto u domove zdravlja ili ambulante porodične medicine. Time su, upozoravaju iz Fonda, bespotrebno opterećivani kapaciteti hitnih službi, a u pojedinim situacijama dovođena je u pitanje dostupnost medicinske pomoći onima kojima je ona zaista bila potrebna u tom trenutku.
Uvođenjem participacije za nehitna stanja očekuje se da će se ovakva praksa značajno smanjiti, te da će hitne službe moći efikasnije da odgovore na stvarne urgentne slučajeve. Istovremeno se naglašava da pacijenti u životno ugrožavajućim situacijama neće snositi nikakve dodatne troškove.
Naime, u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema omogućeno je automatsko razdvajanje hitnih i nehitnih stanja. Sistem jasno prepoznaje situacije u kojima je riječ o hitnoj medicinskoj pomoći, za koje se participacija ne naplaćuje, čime se onemogućava naknadno zaračunavanje troškova pacijentima u stvarno urgentnim slučajevima.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da je osnovni cilj ove mjere racionalnije korišćenje zdravstvenih resursa, ali i uvođenje jasnih i preciznih kriterijuma za razlikovanje hitnih i nehitnih stanja. Kako poručuju, hitna medicinska pomoć mora ostati dostupna svima kojima je neophodna, ali ne smije biti zamjena za redovan sistem zdravstvene zaštite.
Ostaje da se vidi kako će se nova pravila primjenjivati u praksi, naročito za građane koji već izdvajaju značajan dio svojih primanja za zdravstveno osiguranje, a od sistema očekuju sigurnost i dostupnost zdravstvene zaštite u trenutku kada im je ona najpotrebnija.
Pored poskupljenja ovih usluga, došlo je i do povećanja cijena zdravstvenih usluga za pojedine kategorije stanovništva, posebno onih koji primaju biološke terapije.
