Digitalizacija je vjerovatno jedan od najvažnijih pojmova i trendova savremenog poslovanja. Ona donosi niz prednosti za poslovne subjekte, javne ustanove i fizička lica te prožima gotove sve naše aktivnosti – učenje i zabavu, rad, komunikaciju, zapošljavanje, poslovanje, plaćanje, itd.
Digitalizacija nudi toliko mnogo moćnih alata da joj se prilagođavaju poslovni procesi i načini rada, usvajaju se zakoni i mijenja infrastruktura, sve kako bi se ubrzao proces digitalizacije.
Poslovni subjekti i među njima mala i srednja preduzeća (SME), kao najvažniji segment svake razvijene privrede, prepoznali su prednosti digitalizacije i mogućnosti koje ona donosi. Oslanjajući se na agilnost, SME usvajaju digitalne tehnologije i nove načine rada, praktično u hodu. Osim toga, brojni digitalni servisi su besplatni što ih čini popularnim sa cjenovno osjetljivim subjektima kakvi su SME.
Cyber otpornost organizacije/kompanije ključna je za njenu stabilnost, reputaciju i održivost. Baš kao i mogućnosti koje digitalizacija otvara, cyber rizici su naša realnost koji ne smiju da budu zanemareni niti jednokratno tretirani. Ulaganje u informatičku bezbjednost je možda krucijalna stvar za efikasno I sigurno poslovanje.
Praktični savjeti;
Iako je potpuna eliminacija cyber kriminala neizvodljiva, postoje mjere koje pojedinci, kompanije i institucije mogu preduzeti za smanjenje rizika i poboljšanje cyber sigurnosti:
Individualci: Koristite jake i kompleksne lozinke i redovno ih mijenjajte. Budite oprezni prilikom otvaranja linkova i emailova od nepoznatih izvora. Instalirajte antivirus i antimalware softver i redovno ga ažurirajte.
Kompanije: Implementirajte politike i procedure vezane za cyber sigurnost za svoje zaposlene. Konstantno edukujte zaposlene o najnovijim cyber prijetnjama i cyber higijeni na internetu. Regularno arhivirajte podatke i napravite plan za oporavak od cyber napada.
Institucije: Imajući u vidu kompleksan sistem u BiH, potrebno je usvojiti funkcionalnu strategiju koja će osigurati efikasnu komunikaciju I saradnju. Obezbjedite odgovarajuće resurse za institucije odgovorne za cyber sigurnost. Sarađujte sa privatnim sektorom i civilnim društvom na podizanju svijesti i izgradnji otpornosti na cyber prijetnje. Privredne Komore prepoznaju sve više značaj dijaloga o sajber bezbjednosti I mogu posližiti kao efikasno sredstvo da se spoje izvrsno I zakonodavno tijelo sa privrednicima
Podizanje svijesti građana: Edukacijske kampanje i inicijative za podizanje svijesti o cyber sigurnosti će se vjerovatno nastaviti. Što više građana bude informisano o cyber prijetnjama i načinima zaštite, to će biti manje žrtava cyber kriminala.
Imao sam prilike raditi sa jednom inostranom kompanijom na uspostavljanju sajber sistema prilikom čega mi je I skrenuta pažnja o ranom učenju o sajberu. Naime, kompanija je razvila program edukovanja već od starijih osnovaca, preko srednjih škola sve do strukovnih fakultetskih smjerova. Dakle, edukativni system može da predstavlja dugoročno riješavanje obrazovanja u oblasti sajbera ali I rano stvaranje stručnjaka. Imajući u vidu galobirajući nalet vještačke inteligencije, činjenica je da će sve veći broj poslova da bude povezan sa AI.
Umjesto zaključka
Živimo u digitalnom svijetu i samim tim cyber sigurnost jedan je od temeljnih faktora za stabilnost svakog društva. U BiH, gdje se sve više usluga, podataka i poslovanja oslanja na digitalne tehnologije, očuvanje sigurnosti u digitalnom prostoru postaje ključan zadatak za sve – od pojedinaca, kompanija, javnih institucija, do medija. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja preduzeća (MSP) koja čine okosnicu ekonomije. Ona zapošljavaju veliki broj radnika i stvaraju značajan dio bruto domaćeg proizvoda. Nažalost, ova preduzeća često su mete cyber kriminalaca jer nemaju dovoljno resursa i znanja da se efikasno zaštite. Jedan uspješan napad na MSP može izazvati ogromne finansijske gubitke, pa čak i dovesti do zatvaranja poslovanja.
Da bi se ojačala otpornost MSP-a na cyber prijetnje potrebno je, prije svega, podići svijest o važnosti cyber sigurnosti, pružiti edukaciju i implementirati osnovne sigurnosne mjere poput antivirusnih programa, redovnih ažuriranja softvera i sigurnih lozinki. Vlasnici i zaposlenici MSP moraju shvatiti da cyber sigurnost nije luksuz, nego potreba, te da su investicije u sigurnosne tehnologije ulaganje u dugoročnu stabilnost i sigurnost poslovanja.
Da bi se poboljšala cyber sigurnost u BiH, svi društveni akteri moraju preuzeti svoju ulogu u ovom procesu. Pojedinci moraju biti svjesni prijetnji i preuzeti osnovne mjere zaštite, kompanije, naročito MSP, moraju ulagati u tehnologije i edukaciju, dok institucije i mediji trebaju pružati podršku i resurse za podizanje svijesti.
Cyber sigurnost, u ovom brzo razvijajućem digitalnom dobu, postala je vitalna zaštita koja se ne može zanemariti. Kao snažna linija odbrane, štiti naše podatke, mreže i sisteme od neprestanih prijetnji i napada. Sve od naše osobne do financijske informacije, od podataka o zdravlju do nacionalne sigurnosti, ovise o snažnim cyber sigurnosnim mjerama. Zaštita privatnosti je jedan od ključnih aspekata cyber sigurnosti. U eri kada se sve više naših interakcija odvija online, osiguravanje da naše osobne informacije ostaju privatne i sigurne je od presudne važnosti. Cyber sigurnost također igra ključnu ulogu u održavanju sigurne online komunikacije. Bilo da se radi o emailovima, instant porukama ili video konferencijama, robustne cyber sigurnosne mjere osiguravaju da naša komunikacija ostane sigurna i zaštićena. Važnost cyber sigurnosti se također odražava u čuvanju reputacije kompanija. Sigurnosni propusti mogu nanijeti ogromnu štetu ugledu kompanije, što može dovesti do gubitka povjerenja klijenata i smanjenja poslovnih prihoda. U ekonomskom smislu, cyber sigurnost je pokretačka sila koja podržava ekonomski rast. Omogućava sigurnu trgovinu, zaštitu intelektualnog vlasništva i održavanje konkurentske prednosti.
Na kraju samo da citiram g.Kevin Ashtona (idejnog tvorca pojma Internet of Things, IoT) iz 1999. godine: “Kad bismo imali kompjutere koji znaju sve što je trebalo znati o stvarima – koristeći podatke koje su prikupili bez naše pomoći – mogli bismo sve pratiti i izbrojati i uvelike smanjiti otpad, gubitak i troškove. Znali bismo kada stvari treba zamijeniti, popraviti ili opozvati, i jesu li bile svježe ili prošle najbolje od sebe. Internet of Things ima potencijal da promijeni svijet stvari.”
Mislim da se svijet ubrzano mijenja sa sve bržim rastom vještačke inteligencije.
O autoru teksta:
Zoran Skenderija (M.S.) je bivsi diplomata i ambasador BiH, direktor u korporativnim i bezbjednosnim kompanijama sa dobrim poznavanjem poslovnih procesa u eri digitalizcije i mjera neophodnih za upostavljanje efikasnih sistema sajber bezbjednosti.
Ovaj program se realizuje u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert
