Iako su bile pod zaštitom UN-a, Hrvate to nije spriječilo da provedu akciju „Bljesak“ i napdnu srpske opštine u Zapadnoj Slavoniji, u okviru koje su 1. i 2. maja 1995. godine protjerali 15.000 Srba, a ubili 283, među kojima i 12 djece.
Na današnji dan prije 31 godinu više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga krenulo je na oko 15.000 civila i oko 4.000 vojnika, koje je UN prepustio na milost i nemilost agresoru. Sjećajući se Јasenovca iz 1941. i Pakračke Poljane iz 1991. godine, narod zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Republici Srpskoj.
Na putu prema “mostu spasa” na rijeci Savi, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, a ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusjenicama.
Most spasa je i na spomeniku u parku nadomak centra Gradiška. Grad na Savi je bio i ostao novi dom za sve Srbe iz Zapadne Slavonije, a naš sveti zadatak odstaje isti, sačuvati od zaborava tragediju koju je srpski narod doživio, poručila je predsjednica Skupštine Grada Gradiška, Renata Obradović Popović.
„I danas smo suočeni sa napadima na naš slobodarski narod i tome se možemo oduprijeti samo ukoliko budemo jedinstveni i ukoliko budemo usmjereni jedni na druge, upravo onako kako su to stanovnici Gradiške uradili prije 31 godinu. Istoija nas uči, žrtva nas obavezuje, a sjećanje čini odgovornim. Neka ovaj dan bude naš zavjet istini da žrtva onih koji su stradali tražeći spas nikada ne smije biti zaboravljena“, zaključila je ona.
Zahvalnost Gradišci ali i opmenu da se plan NDH dijelom realizovao, potvrdio je Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsto Žarković, podsjećajući na to koliko je Srba živjelo na prostoru Hrvatske prije 180 godina.
“Prema popisu stanovništva Habzburške monarhije sačinjenog 1846. godine na prostoru sadašnje Hrvatske živjelo je 2.680.000, a 850 hiljada Hrvata. Po popisu iz 2021. godine u Hrvatskoj, Srba je bilo 132.000, što dovoljno govori Koliko je Srba nestalo u manje od dva vijeka. Srbi su prvog maja ostavljeni sami i pokua ljudima iz politike mora biti očuvanje jedinstva, da nam se ono nikad ne ponovi, a Gradiška je primjer kako se pruža ruka spasa”, zaključio je Žarković.
Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Vukelić podvukao je da se nikada neće ponoviti blokada na Drini, a za vrijeme vladanja Aleksandra Vučića, Srbija je počela otvoreno da govori o zločinima nad Krajišnicima.
“Nikada nam se više ne smije desiti da jedan dio naroda bude prepušten sam sebi, a da onaj ostatak to nijemo posmatra. Kada je napadnut Srbin u Novom Gradu ili Kostajnici, ugroženo se mora osjećati i ona Srbin u Negotinu ili Kikindi.”
Za predsjednika Republike Srspke, Sinišu Karana, ovo mjesto u Gradišci za srpski narod ima bolno značenje.
“Zločinačka akcija “Bljesak” je bila ratni zločin I etničko čišćenjenje cijelog jednog naroda. Važno je naglasiti da je ova akcija završna faza zločinačkih akcija “Otkos” i “Orkan”. Brisanje Srba sa ovih prostora je plan prisutan od Drugog svjetskog rata i genocida nad našim narodom. Možda su Hrvati uspjeli u svojim namjerama protjerivanja i brisanja Srba iz Hrvatske ali Slavonija je ostala bez ljudi, pusta i ovo je ništa drugo nego pirova pobjeda Hrvata.”
Za Slavonce je ovo tužan i težak dan
Miholjka Todorović iz sela Ciglenik kod Požege prisjeća se tog kobnog prvog maja, kada je jedva izvukla živu glavu s porodicom.
“Tada sam s kćerkama jedva prešla most. Padale su granate i napadi hrvatske vojske nisu prestajali. Samo nas je Bog spasio da ostanemo živi. U Ciglenik rijetko idemo ali na parstose moramo, bar u pomen našim stradalim rođacima i komšijama.”
Za ove zločine nad Srbima u Hrvatskoj niko nije odgovarao, dok Hrvatska sistemski briše svaki vid postojanja Srba na svojim prostorima, pa i u Slavoniji.
