Dok klima-uređaji ovih vrelih dana rade gotovo bez prestanka, raste i potrošnja električne energije. Jul je na području “Elektrokrajine“ bio na korak od istorijskog ljetnog maksimuma, ali povećana potrošnja za sada ne ugrožava distributivnu mrežu.
Visoke temperature odavno su klima-uređaje iz kategorije luksuza preselile među gotovo nezaobilazne uređaje u domaćinstvima, kancelarijama, prodavnicama i proizvodnim pogonima. Posljedice se sve jasnije vide i na potrošnji električne energije.
Na području koje pokriva “Elektrokrajina“ u julu ove godine potrošeno je 158,2 GWh električne energije, samo 0,9 GWh manje od rekordnog avgusta 2024. godine, kada je zabilježena potrošnja od 159,1 GWh.
Još je zanimljivija statistika kada se izdvoje samo domaćinstva.
Sa potrošenih 68,1 GWh, jul 2026. godine bio je treći ljetni mjesec sa najvećom potrošnjom domaćinstava otkako se prati ova statistika. Više struje trošilo se samo u avgustu 2024. godine, 70,4 GWh, te u julu iste godine, kada je potrošnja iznosila 69,1 GWh.
Sunce proizvodi onda kada nam struja najviše treba
Rast ljetne potrošnje, međutim, ima jednu zanimljivu protivtežu.
Elektroinženjer Zdravko Perić objašnjava za “Micro mrežu“ da se period najvećih potreba za električnom energijom zbog hlađenja gotovo idealno poklapa sa periodom najveće proizvodnje solarnih elektrana.
“Kada je najveća potražnja za energijom za rashlađivanje, tada je i proizvodnja solarnih elektrana najveća. Na taj način se dio deficita električne energije u tom periodu nadomiruje upravo proizvodnjom iz solarnih elektrana“, kaže Perić.
Podudarnost nije samo sezonska nego i dnevna. U vrijeme kada sunce najjače sija i solarne elektrane proizvode najviše energije, klima-uređaji intenzivno hlade poslovne prostore, ustanove, prodavnice i fabrike.
Perić kaže da je evidentno da potrebe za električnom energijom rastu iz godine u godinu, zbog čega doprinos solarnih elektrana tokom ljetnih mjeseci postaje sve značajniji.
Pri tome elektroenergetski sistem Republike Srpske nije izolovano ostrvo. Povezan je sa sistemima u okruženju, a viškovi i manjkovi električne energije usklađuju se i kroz prekograničnu razmjenu.
Klima na 16 stepeni neće napraviti zimu u dnevnoj sobi
Dok je funkcionisanje elektroenergetskog sistema prilično složena priča, ono što građani mogu učiniti mnogo je jednostavnije – racionalnije koristiti uređaje koji troše struju.
A klima je tokom ljeta među prvima na toj listi.
Jedna od čestih grešaka, objašnjava Perić, jeste spuštanje zadate temperature na 16 ili 17 stepeni u nadi da će klima tako brže ohladiti zagrijanu prostoriju.
“Ako je temperatura u prostoriji 26 stepeni i želite 24, podesite klimu na 24 i ugasiće se kada dostigne tu temperaturu. Ako je podesite na 16, ona će pokušavati da dostigne taj prag i radiće mnogo duže“, objašnjava Perić.
Računica je, kaže, prilično jednostavna: snaga uređaja pomnožena sa vremenom njegovog rada daje utrošenu električnu energiju. Kada se tome doda cijena kilovat-časa, dobija se i odgovor na pitanje koliko nas rashlađivanje zapravo košta.
Zato racionalno korištenje klima-uređaja nije samo pitanje komfora, već i kućnog budžeta, ali i zbog zdravlja.
Specijalista urgentne medicine dr Aleksandra Džino ističe da klima-uređaji tokom vrelih ljetnih dana mogu biti od velike koristi, ali samo ukoliko se pravilno koriste.
“Klima-uređaji, ukoliko se adekvatno koriste, mogu biti od velike koristi za populaciju. Međutim, neophodno je napomenuti da razlika između temperatura ne bi trebalo da bude veća od pet stepeni. Isto tako, ne bi trebalo biti izložen direktnom dejstvu klima-uređaja“, kaže dr Džino.
